Prema onkologu, situacija s kojom se trenutno suočava Kate Middleton ukazuje na rastući trend kojeg liječnici moraju biti svjesni – porast raka kod mlađih osoba. Ovu tvrdnju podupiru nedavni slučajevi kojima sam osobno svjedočio. Na primjer, samo prošli tjedan liječio sam 37-godišnju ženu koja je već imala metastatski rak dojke koji je zahvatio njezine limfne čvorove, kosti, pluća i jetru.

 

  • U susjednoj prostoriji nalazio se 45-godišnji muškarac s rakom debelog crijeva koji mu se jako proširio po jetri, što je rezultiralo stvaranjem brojnih tumora. Objema pacijenticama dijagnosticiran je IV stadij raka, koji se neko vrijeme može liječiti, ali je nažalost neizlječiv. Ovaj alarmantni porast slučajeva raka među mlađim ljudima dokumentiran je u studiji objavljenoj u časopisu BMJ Oncology, koja se proteže od 1990. do 2019. godine. Časopis Američke liječničke udruge nedavno je objavio opsežnije podatke o porastu slučajeva raka, posebno među mlađim pojedincima, u Sjedinjenim Državama od 2010. do 2019. Unutar te populacije, rak dojke pojavio se kao najrašireniji oblik raka, dok su stope raka probavnog sustava doživio je uzlazni trend. Sama veličina ovog povećanja doista je zapanjujuća.

Naime, porast broja karcinoma gastrointestinalnog trakta nosi značajne implikacije i rizike koji su povezani s godinom rođenja pojedinca. Dr. Kimie Ng, medicinska onkologinja na Institutu za rak Dana-Farber, istaknula je ovaj zabrinjavajući trend u intervjuu za The Boston Globe, rekavši: “Pojedinci rođeni 1990. suočavaju se sa znatno većim rizikom od razvoja raka debelog crijeva u usporedbi s onima rođenima 1950.

 

  • Osim toga, njihov se rizik od raka rektuma učetverostručuje. S porastom broja slučajeva raka koji se javljaju u mlađoj dobi, postaje još važnije utvrditi uzrok koji stoji iza ovog porasta i identificirati one koji su najosjetljiviji. Čini se da bi objašnjenje moglo djelomično ležati u promjenama u prehrambenim navikama i načinu života koje su postale prevladavajuće sredinom 1900-ih. Činjenica da su temeljne genetske ranjivosti stanovništva ostale konstantne tijekom proteklih nekoliko desetljeća je vrijedna pažnje, jer pojačava argument da okolišni čimbenici i čimbenici načina života imaju značajniji utjecaj na ove posebne vrste raka od naše genetske strukture. Uzročnici koji su odgovorni za ovaj fenomen uključuju ultra-prerađenu hranu, slatka pića, konzumaciju crvenog mesa, pušenje, unos alkohola, promjene u obrascima spavanja, pretilost i nedostatak tjelesne aktivnosti.

Ti čimbenici, bilo da se javljaju pojedinačno ili u kombinaciji, imaju sposobnost poremetiti unutarnje funkcioniranje našeg tijela, što dovodi do metaboličkih poremećaja i pojačane upale. Onkolog Jalal Bej naglašava važnost edukacije liječnika primarne zdravstvene zaštite o sve većoj prevalenciji raka kod osoba mlađih od 50 godina. Istraživanja koja su u tijeku istražuju povećavaju li promjene u mikrobiomu crijeva, golemoj populaciji mikroorganizama koji žive u nama, našu osjetljivost na rak .

 

  • Ova zajednica mikroba ima ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i utjecaju na probavu i imunološki sustav. Čimbenici kao što su nezdrava prehrana, pretjerana uporaba antibiotika i određeni lijekovi mogu poremetiti ovaj mikrobiom, potencijalno pridonoseći razvoju raka. U svojoj klinici za liječenje raka često svjedočim fenomenu koji se ne može pripisati isključivo pretilosti i načinu života: sve većoj pojavi raka među mlađim osobama. Unatoč održavanju zdravog načina života, uključujući razumne prehrambene navike i redovitu tjelovježbu, mnogi moji pacijenti još uvijek postaju žrtve ove bolesti. Temeljni uzroci njihovih bolesti i dalje izmiču našem razumijevanju, naglašavajući ograničenja znanstvenog razumijevanja. Prema dr. Suneelu Kamathu, gastrointestinalnom medicinskom onkologu na Cleveland Clinic Taussig Cancer Institute i članu nedavno osnovanog Centra za mlade kolorektalni rak na Cleveland Clinic, stvarnost je da nam nedostaje konačan odgovor.

Ključno je pružiti edukaciju liječnicima primarne zdravstvene zaštite o sve većoj prevalenciji raka među osobama mlađim od 50 godina, naglašavajući važnost neodbacivanja simptoma samo na temelju dobi. Nasuprot tome, važno je uzeti u obzir medicinsku pozadinu pacijentove obitelji. Uobičajeno je da mladi pojedinci moraju odlučno tvrditi svoje potrebe, jer može biti potrebno više testova prije postavljanja dijagnoze raka.

 

  • Često se ti slučajevi identificiraju u kasnijoj fazi, što dovodi do metastaza ne zbog iznimno agresivnog raka, već zbog kašnjenja u dijagnozi. Okolnosti vezane uz liječenje razlikuju se ovisno o dobnoj skupini, posebno o pojedincima u 20-im, 30-im i 40-im godinama. Važno je uzeti u obzir da lijekovi protiv raka mogu dovesti do kardiovaskularnih komplikacija i razvoj sekundarnih karcinoma godinama nakon završetka liječenja. Za mlađe pacijentice mogu postojati dodatne brige u vezi s trudnoćom i mogućim utjecajem na plodnost. Štoviše, postoji opravdana bojazan u vezi s dugotrajnim kognitivnim oštećenjem nakon kemoterapije, osobito kada pojedinci ponovno preuzmu svoje profesionalne odgovornosti. Prema Kamathu, sudjelovanje u razgovorima o pojedincima koji žongliraju s kemoterapijom zajedno sa zahtjevima fakulteta i roditeljskim dužnostima razlog je za zabrinutost.

Uznemirujuće je svjedočiti kako se ti pojedinci suočavaju s takvim okolnostima. Hitnu potrebu za lijekom protiv raka strastveno zagovara dr. Jalala Bejg, koji naglašava važnost snažnih istraživanja u ovom području. Nedavno otkriće princeze od Walesa o njezinoj borbi s rakom služi kao snažna motivacija da ne ostavimo kamen neprevrnut u našim zajedničkim naporima u borbi protiv ove razorne bolesti.