Predviđanja atmosferskih uvjeta u određenom području nazivaju se vremenskim prognozama, a oe prognoze mogu obuhvaćati ili kratkoročno razdoblje, fokusirajući se na vremensku prognozu trenutnog dana, ili dugoročno razdoblje, koje obuhvaća nekoliko mjeseci. Meteorološke stanice širom svijeta prikupljaju podatke o atmosferskim uvjetima u redovitim intervalima od tri sata, a te se sinoptičke vrijednosti zatim prenose u 13 primarnih meteoroloških centara Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računarske sisteme.

Koristeći te podatke, meteorolozi generiraju vremensku prognozu. Put prema sve naprednijim metodama mjerenja atmosferskih uvjeta započeo je 1848. godine objavljivanjem prve vremenske prognoze u britanskim novinama Daily News. U današnje vrijeme postoji veliki broj meteoroloških stanica opremljenih raznim instrumentima kao što su termometri, higrometri, anemometri, mjerne vage i živini barometri. Osim ovih postaja, podaci se također prikupljaju pomoću meteoroloških balona, ​​zrakoplova, satelita i radarske tehnologije. U području prognoze vremena treba voditi računa i o promatranju prirodnih pokazatelja. Na primjer, čvrsto zatvorene ljuske češera služe kao pouzdani pokazatelj nadolazeće kiše. Osim toga, mlohavo stanje morske trave ukazuje na prisutnost vlažnog zraka, dok stisnuta i kovrčava vuna sugerira suprotno, suhi zrak. U nastavku, naša prognoza otkriva detaljan izgled za nadolazeće razdoblje.

Očekujemo pretežno suhe i okrepljujuće dane, ali uz malo povišene temperature. Kako budemo ulazili u drugu polovicu tjedna, južni vjetrovi će jačati, što će dovesti do izrazito toplih uvjeta. Od petka će oborine biti češće zbog utjecaja primarne ciklone u zapadnoj Europi i sekundarne ciklone u sjevernom Jadranu. Unatoč oborinama, vrijeme će ostati relativno umjereno, a snijeg će padati samo u višim predjelima. Gledajući unaprijed, nema naznaka značajnijeg trenda zahlađenja do kraja mjeseca i prvih dana ožujka. Prema vremenskoj prognozi Marka Čubrila za Srbiju, u idućem tjednu očekuje se dolazak manje količine svježeg i relativno vlažnog zraka s istočnih rubova anticiklone sa središtem nad jugozapadnom Europom. U ponedjeljak navečer slaba hladna fronta zahvatit će sjeverozapadne krajeve uz prolaz naoblake. Iznad nadmorske visine od 800 metara moguća je mjestimična slaba oborina, uključujući kišu i snijeg. Vjetar će biti slab do umjeren sjeverozapadnog smjera. Najviše temperature bit će slične današnjima, uglavnom od +6 do +14 stupnjeva Celzijevih.

U utorak i srijedu u središnjim i povremeno jugoistočnim krajevima povećanje naoblake, uz slabu kišu i snijeg iznad 800 m nadmorske visine. Međutim, druga područja mogu očekivati ​​kombinaciju oblaka i vedrog neba, uz uglavnom suhe uvjete. Puhat će slab povjetarac sjeverozapadnih smjerova, a dnevne temperature kretat će se od +4 do +13 Celzijevih stupnjeva. U pojedinim planinskim i sunčanim krajevima može doći do mraza. Ulaskom u srijedu temperature će opet rasti jer će južni krajevi imati primat. Prognoza ukazuje na razvoj snažne središnje ciklone koja će zahvatiti veće područje zapadne Europe. Stoga se nad sjevernim Jadranom krajem tjedna očekuje sekundarna ciklogeneza. Od petka do oko 27. veljače vrijeme će biti relativno toplo, ali može zapuhati jako jugo, osobito na Jadranu. Očekuju se česte oborine, uz mogućnost grmljavine uz obalu.

U Dinarskom sustavu, koji obuhvaća obalna područja duž jadranske obale, očekuju se povećane količine oborina. Ovaj skok oborina može se pripisati izrazitom orografskom učinku. Što se tiče temperatura, one će biti znatno niže u odnosu na sadašnje uvjete. U nizinama će se temperature kretati od +4 do +12 stupnjeva. Snijeg se očekuje u visokim planinama, ali samo na nadmorskoj visini iznad 900 m. Početak ožujka dosad se pokazao prilično nepredvidivim, karakteriziran čestim oborinama u obliku kiše i snijega u gorju. No, trenutno nema naznaka značajnijeg zahlađenja sa snježnim oborinama u nizinama. Tjedan je, kaže Čubrilo, započeo pretežno suhim i toplim vremenom, koje se proteglo do otprilike 23. u mjesecu kada su prilike postale nestabilnije s većom učestalošću oborina, iako uz relativno blage temperature.