Prelaskom sa subote, 28. oktobra na nedelju, 29. oktobra počinje zimsko računanje vremena, pri čemu se sat pomera za jedan sat unazad. Ova izmjena se provodi kako bi se obezbijedio produženi period dnevne svjetlosti u jutarnjim satima i raniji zalazak sunca tokom jesenje i zimske sezone. Od početka ljetnog računanja vremena 1980. godine, u toku je rasprava o njegovom značaju. Međutim, treba napomenuti da modifikacija vremena ne rezultira uštedom energije.
Studija koju je sprovela nemačka federalna agencija za zaštitu životne sredine otkrila je da, iako se struja štedi tokom letnjih večeri, postoji povećanje upotrebe grejanja ujutru, posebno tokom hladnijih meseci marta, aprila i oktobra. Posljedično, ovo dovodi do porasta ukupne potrošnje energije. Pored potencijalnih pritužbi koje proizlaze iz ranijeg buđenja, postoji i pad produktivnosti. Kako bi se ublažili negativni uticaji približavanja vremenskih promjena, neophodno je poduzeti posebne mjere.
To uključuje donošenje svjesne odluke da se večeras ode ranije u krevet, suzdržavanje od konzumiranja kofeina nakon 18 sati i buđenje ranije ujutro. Dr Ljiljana Velkov, renomirani stručnjak za anatomiju i fiziologiju, u intervjuu za “Blic” govori o uobičajenim osećanjima nesreće koje pojedinci doživljavaju usled vremenskih kolebanja. Međutim, naglasila je važnost održavanja dosljednog rasporeda spavanja kako bi se omogućilo tijelu da se efikasno prilagodi.
Praksa podešavanja satova unaprijed vikendom služi različitim svrhama, uključujući potrebu za aklimatizacijom. Ipak, budući da je sutra radni dan, preporučljivo je da se pripremite za promjenu vremena tako što ćete rano otići na spavanje kako biste osigurali tačnost. Iako je naišla na početni otpor, neizbježna promjena vremena će na kraju postati rutina nakon nekoliko dana prilagođavanja. Za brojne pojedince, proces prilagođavanja na ljetno računanje vremena može biti prilično dugotrajan i monoton.
