Nađa Rodić je jedna od najistaknutijih figura jugoslovenskog glumišta, s decenijama sjajne karijere iza sebe te ulogama koje su ostavile neizbrisiv trag. Ne samo da je bila bliska prijateljica sa Desankom Maksimović, već je takođe održavala bliske odnose s Lulom i Batom Živojinovićem. U jednom razgovoru, Nađa je otkrila malo poznate detalje o legendarnom Valteru:
“Moj suprug Strahinja i Bata su odrasli kao braća. Bata je bio kao član naše porodice, a zajedno su krenuli u glumačku školu. Zahvaljujući Akademskom pozorištu i rediteljki Sonji Jovanović, koja je prepoznala njihov talenat i usmjerila ih ka umetnosti, obojica su se okrenuli ka glumi”, rekla je Nađa. “Razlog za upis u školu bila je i njihova strast prema kaubojskim filmovima. Maštali su o tome da postanu kauboji u džinsu, s velikim šeširima i pištoljima. Nakon završetka školovanja, Bata se želio baviti filmom, dok je Straja želeo režirati. Međutim, Strahinja nije podnosio rediteljski pritisak koji je Bata Konjević nametao. Rekao je: ‘Dosta mi je!'”, ispričala je Nađa.
“Strahinja je odlučio upisati Beogradsku akademiju, postao je reditelj i počeo je terati glumce, vraćati ih, maltretirati ih, sve kako bi stvorio predstavu prema svojim vizijama. Bata i Lula su se venčali, malo pre nego što smo Strahinja i ja stupili u brak. Često smo se družili, bili skromni, bez puno novca. Tražili smo novac od moje svekrve Jovanke za sladoled ili bioskop. Bili smo mladi, zaljubljeni, bez puno novca, ali srećni. Nakon toga su se rodili Miljko, Batin sin, a zatim i naš sin, Alek. Slijedila su ih Jelena, Bata i Lulina kćerka, te naša kćerka Sandra. Lula i ja smo šetale s djecom u kolicima, smijale se kad god smo mogli, ponekad se ljutile na Batu i Straju, jer su često ostajali u kafani do zore”, prisjetila se Nađa.
“Mnogo godina kasnije, zaigrala sam s Batom u seriji ‘Seljaci’ reditelja Dragoslava Lazića. Prije početka snimanja, Bata je imao operaciju i razvio šećernu bolest. Lula nam je uputila upute da pazimo na njega, da ne puši i ne jede slatko. Međutim, jednog dana, na snimanju rođendana, pojavila se velika čokoladna torta. Pjevali smo, dobili parče i navalili da jedemo. Bata je takođe želio parče, ali su mu rekli: ‘Bato, ne možeš!’. Kad je shvatio da će torta brzo nestati, uzeo je cijelo parče, odnio ga u garderobu i uzviknuo: ‘Mamu vam je*em, što mi ne dozvoljavate!’. Pojeo je sve. Naravno, Lula nije dopustila da se o tom događaju priča”, završila je Nađa. Bata je preminuo 23. maja prošle godine, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u svijetu glume.
BONUS TEKST
Pojam “sreća” često se interpretira na različite načine. Za neke, sreća je povezana s materijalnim bogatstvom i luksuzom, dok je za druge to dublji osjećaj ispunjenosti, mira i blagostanja. Bez obzira na individualna shvaćanja, postoji nekoliko zajedničkih elemenata koji čine temelj sreće.
Prvo, međuljudski odnosi igraju ključnu ulogu u doživljaju sreće. Osjećaj povezanosti s drugim ljudima, podrška prijatelja i obitelji, te duboke emotivne veze donose osjećaj ispunjenosti i radosti.
Drugo, osjećaj svrhe i zadovoljstva u životu bitan je aspekt sreće. Kada osoba osjeća da doprinosi nečemu većem od sebe, bilo kroz posao, hobije, ili volontiranje, to može rezultirati dubokim osjećajem ispunjenosti.
Također, emocionalna inteligencija i sposobnost suočavanja s izazovima života ključni su u očuvanju sreće. Razvijanje emocionalne otpornosti i sposobnosti suočavanja s teškoćama omogućava nam da izdržimo životne turbulencije bez gubitka osjećaja unutarnjeg zadovoljstva.
Važno je napomenuti da sreća nije konstantno stanje, već fluidan proces koji se mijenja s vremenom i okolnostima. Uzimajući u obzir ove faktore i aktivno radeći na vlastitom emocionalnom blagostanju, možemo stvoriti temelje za dugotrajnu sreću i zadovoljstvo u životu.