Kada na engleskom jeziku pretražujete Google za “najljepšu europsku princezu”, naići ćete na brojne rezultate i fotografije s plemenitim ženama koje su zbog svoje iznimne ljepote ovjekovječene u povijesti.

Postoje pojedinci koji i danas krase našu prisutnost, uključujući cijenjenu Kate Middleton, princezu od Walesa, i buduću kraljicu Španjolske, princezu Leonor od Asturije. No, upravo se mlade dame s naših prostora često nazivaju oličenjem ljepote. Rumunjska princeza Ileana često se naziva najljepšom princezom i najdivnijim djetetom u cijeloj Europi. Njezini portreti nisu bili samo fotografije, već remek-djela koja su prikazivala talent fotografa.

Rumunjska princeza Ileana, rođena u Bukureštu 23. prosinca 1908., bila je kći rumunjskog kralja Ferdinanda I. i kraljice Marije. Poput mnogih europskih kraljevskih obitelji, imala je slavno podrijetlo, budući da je bila praunuka britanske kraljice Viktorije, ruskog cara Aleksandra II. i portugalskog kralja Ferdinanda II. Budući da je bila najmlađa među svojom braćom i sestrama, najbliži su joj bili budući kralj Karol II od Rumunije, buduća kraljica Grčke Elizabeta od Rumunije, buduća kraljica Jugoslavije Marija Karađorđević i princ Nikola.

Nakon što je prošlo nekoliko godina od Ileanina rođenja, na svijet je došao njezin brat Mircea, a ona je odmah razvila intenzivnu majčinsku ljubav prema njemu. Ileana je svakako spomenula da je dječak uzvratio tu ljubav, jer je svoju stariju sestru cijenio više od bilo koga drugog. Zapravo, cijenio ju je više nego čak i vlastita majka i njegovatelji koji su ga njegovali. Njezin životni put započeo je nizom događaja koji su uključivali raskid prvotnih zaruka zbog zaručnikove homoseksualnosti, udaju za brata zbog ljubomore prema njezinu ugledu te naposljetku protjerivanje iz domovine.

Pokazujući svoju mladolikost, Ileana je pokazala i inicijativu i želju da nadiđe ulogu puke lijepe princeze, što ju je dovelo do osnivanja Udruge rumunjskih djevojaka 1928. godine, gdje je preuzela mjesto njezine voditeljice. Prateći bračnu i obiteljsku dinamiku tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, rumunjska kraljevska obitelj uspješno je dogovorila odgovarajuće brakove za svoju stariju djecu, a sada je došao red na princezu Ileanu da pronađe odgovarajućeg bračnog druga. Prema pisanim izvorima, nagađalo se da se najmlađa princeza zaručila za talijanskog prijestolonasljednika. Međutim, kraljica Marija oštro je opovrgla te glasine, kao i tvrdnju da se Ileana udala za bugarskog cara. Godine 1930. bilo je kratko razdoblje kada je doista bila zaručena za njemačkog grofa, što je odluka koju je njezina majka naizgled podržavala zbog njegove imućne obitelji i engleskog podrijetla. Nažalost, kasnije se doznalo da je mladi plemić bio homoseksualac, što je rezultiralo prekidom njihovih zaruka.

Kao majka šestero djece, čiji je otac bio suprug Antona, često je prolazila kroz nedaće. Njezin najstariji sin Stefan borio se s teškom bolešću koja je zahtijevala njezinu stalnu njegu. Tragično, njezina trudna kći Marija Ileana i njezin suprug izgubili su živote u zrakoplovnoj nesreći u Brazilu. Nakon abdikacije njezina nećaka, rumunjskog kralja Michaela, Ileana i njezina obitelj bili su prisiljeni napustiti novokomunističku Rumunjsku. Njihov bijeg započeo je putovanjem vlakom u Beč, nakon čega je uslijedilo još jedno putovanje u Švicarsku, a na kraju ih je dovelo do toga da žive u Argentini prije nego što su se konačno nastanili u Sjedinjenim Američkim Državama. Newton, Massachusetts postao je njihov novi dom, gdje je Ileana aktivno držala predavanja osuđujući komunizam i uključila se u suradnju s Rumunjskom pravoslavnom crkvom u Americi.

Nakon preseljenja u Francusku 1961. godine, nastanila se u pravoslavnom manastiru i prihvatila monaški život postavši monahinjom 1967. godine, uzevši ime mati Aleksandra. Nakon vremena koje je provela u Francuskoj, vratila se u Sjedinjene Države i osnovala pravoslavni samostan Preobraženja u Pennsylvaniji. Ovoj se zajednici posvetila do umirovljenja 1981. godine i tu je ostala do svoje smrti.