Biti medicinski radnik nosi sa sobom ne samo izazove medicinske prirode već i situacije koje izlaze izvan okvira uobičajenih medicinskih scenarija. Jedan takav neobičan događaj zabeležen je u iskustvu jedne medicinske sestre, što je postalo predmet velike pažnje javnosti.

  • U priči koja sledi, čovek na samrti je iskoristio svoje poslednje dane kako bi pomogao policiji u rešavanju hladnih slučajeva, priznavši da je bio umešan u kriminalne aktivnosti. Njegovo priznanje, dato medicinskoj sestri koja je radila na njegovom odeljenju, izazvalo je niz neobičnih događaja i nedoumica. S obzirom da bolnica nije imala politiku koja bi se bavila ovakvim situacijama, medicinska sestra je bila primorana da kontaktira bolnički pravni tim.

Ova priča budi brojna pitanja i spekulacije među korisnicima. Mnogi su se zapitali šta se dalje dogodilo s ovim čovekom – da li je uhapšen ili je ostao u bolnici, čekajući suđenje? Postavlja se i pitanje da li je čovek bio jedini krivac ili je možda pokušao zaštititi svoje saučesnike, kao i da li su njegovi postupci bili posledica njegove samrtničke svesti ili je imao neke druge motive.

  • Medicinska sestra koja je bila svedok ovog događaja deli svoja razmišljanja o situaciji, izražavajući nadu da će informacije koje je ovaj čovek dao policiji doprineti rešavanju nerešenih slučajeva, ali istovremeno izbegava previše pitanja iz straha od mogućih represalija od strane bandi.

Ostaje nejasno šta se dalje dogodilo s telima koja su, prema rečima čoveka na samrti, zakopana na tajanstvenim mestima. Ovaj slučaj ostaje u rukama policije i istražnog biroa, a njegovo konačno rešenje ostaje nepoznato.

BONUS TEKST

Kantarion ili gospina trava, poznata po svojim izuzetnim lekovitim svojstvima, već vekovima je deo narodne medicine i redovno se koristi u domaćinstvima širom sveta. Ova dragocena biljka je čest gost u našim kućama i rado se koristi za tretiranje raznih zdravstvenih tegoba. Najpoznatija je po svojoj sposobnosti da leči rane, ublažava grčeve u stomaku te pomaže kod raznih bolesti bubrega, slezine, jetre, bešike, te problema s plućima, dok povoljno deluje i na krv.

Kantarion ima mnogo imena, među kojima su: gospina trava, bogorodičina trava, gospin cvet, strasno zelje, gorac. Ova višegodišnja biljka raste do visine od oko jednog metra, a njeni cvetovi su jarko žute boje. Preferira suvo zemljište i obilje sunca, te često raste na livadama, neobrađenim njivama i suvim brdima. Najpovoljnije vreme za berbu je u maju i junu, kada se najčešće beru njeni lekoviti delovi – listovi i cvetovi.

Kantarion se od davnina koristi kao efikasno sredstvo za tretiranje rana i opekotina, kao i za lečenje posekotina, hemoroida te za unutrašnju upotrebu protiv bolova u želucu, jetri, proliva i crevnih parazita. Takođe je delotvoran i u suzbijanju nekontrolisanog mokrenja, dok je u kombinaciji s drugim lekovitim biljkama odličan za lečenje prehlade, kašlja i astme. Kantarion ima izraženo antibakterijsko dejstvo i prirodni je antiseptik, što ga čini neizostavnim u lečenju raznih infekcija.

Osim toga, kantarionovo ulje se koristi ne samo u kulinarstvu kao začin, već i u kozmetici i medicini. Koristi se za obloge, masaže, smirenje, opuštanje te kao lek protiv bolova u želucu. Posebno je popularno kod žena za lečenje rana na grliću materice i kao zaštita od sunca. Za unutrašnju upotrebu, preporučuje se uzimanje 30 kapi kantarionovog ulja tri puta dnevno pola sata pre jela, dok se za spoljnu upotrebu kod manjih oboljenja nanosi direktno na obolelo mesto ili se koristi kao oblog.

Caj od kantariona je još jedan način da se iskoriste njegove blagodeti. Priprema se tako što se kašika lista i cvetova biljke prelije sa šoljom kljucale vode, a nakon deset minuta procedi i pije nezaslađen, više puta dnevno, posebno za lečenje upala i bolova unutrašnjih organa.