Slijedeći ovu metodu o kojoj možete pročitati u nastavku našeg današnjeg članka, može se učinkovito smanjiti razina kolesterola, koji je primarni uzrok stvaranja arterijskog plaka, što rezultira zdravijim i neometanim arterijama koje osiguravaju optimalnu dostavu kisika i hranjivih tvari u organe.
Ateroskleroza, medicinsko stanje karakterizirano nakupljanjem kolesterola, masti, kalcija i staničnih ostataka na stijenkama arterija, dovodi do stvaranja arterijskog plaka. Ovo nakupljanje ograničava protok krvi, povećavajući vjerojatnost srčanih bolesti. Posljedice ovog stanja su višestruke, jer naslage unutar arterija ometaju dopremu kisika i hranjivih tvari do organa, što dovodi do raznih bolesti i potencijalno opasnih događaja poput srčanog i moždanog udara.
Iako je stvaranje arterijskog plaka prirodna pojava, postoje brojne mjere koje se mogu poduzeti kako bi se smanjila vjerojatnost prekomjernog nakupljanja plaka u arterijama, čime se učinkovito usporava napredovanje bolesti. Renomirani stručnjaci u području kardiologije snažno preporučuju uključivanje određene navike u vašu rutinu kako biste se učinkovito borili protiv nakupljanja plaka u vašim arterijama. Ova navika, koja se javlja u obliku tjelesne aktivnosti, dokazano ima brojne dobrobiti. Redovitom tjelovježbom možete učinkovito smanjiti razine LDL-a (opće poznatog kao “lošeg”) kolesterola dok istovremeno povećavate razine HDL-a (koji se često naziva “dobrim”) kolesterolom. Osim toga, pokazalo se da tjelovježba ima pozitivan učinak na krvni tlak, što u konačnici dovodi do zdravijih arterija.
Yahoo izvještava da se pokazalo da tjelovježba ima protuupalna svojstva i da čak može povećati osjetljivost na inzulin, čime se smanjuje vjerojatnost razvoja dijabetesa tipa 2. Ovo stanje pak povećava rizik od srčanih bolesti. Dr. Barbara Šehter, kardiologinja, objašnjava da mišići u pokretu zahtijevaju povećanu razinu kisika i hranjivih tvari, zbog čega im je potrebna i veća opskrba krvlju. Dr. Šehter ističe utjecaj redovite tjelovježbe na krvne žile, ističući njihovo širenje kao izravan odgovor. Vrijedno je napomenuti da čak i pojedinci s aterosklerozom mogu imati koristi od poboljšanog zdravlja krvnih žila kroz redovitu tjelovježbu. Nadalje, dr. Šehter naglašava da redovita tjelovježba nije ključna samo za tjelesnu dobrobit, već također igra značajnu ulogu u emocionalnom i kognitivnom zdravlju.
Prema njezinim riječima, preporučena količina aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta je 150 minuta tjedno, što odgovara približno 20 minuta svaki dan. Za one koji su se u prošlosti borili s održavanjem dosljedne rutine vježbanja i trenutno nisu u optimalnom fizičkom stanju, ključno je započeti proces sporim i podnošljivim tempom. Ovakav pristup osigurava da se ne naprežete pretjerano i sprječava pojavu dosade. U početku možete u svoju dnevnu rutinu uključiti kratke šetnje, isprekidane dužim razdobljima sjedenja. Kako se vaša kondicija s vremenom poboljšava, možete postupno povećavati trajanje svojih šetnji.
Prilagodite tih 150 minuta svojim potrebama, rasporedu i željama. Nije potrebno vježbati 20 minuta svaki dan; imate mogućnost vježbati tri puta tjedno po 50 minuta ili cijelih 150 minuta posvetiti sesiji vikendom. Što se tiče vrste aktivnosti, odaberite nešto što vam donosi radost (kako biste osigurali dugoročnu posvećenost) – bilo da je to vožnja bicikla, brzo hodanje, lagano hodanje, plivanje ili ples. Ako radije ne vježbate sami, razmislite o tome da pozovete svog partnera ili prijatelja da vam se pridruži. Evo nekoliko dodatnih prijedloga za smanjenje nakupljanja arterijskog plaka:
Za održavanje zdravog načina života preporuča se mediteranska prehrana, prestanak pušenja, smanjenje razine stresa i redovito liječenje kroničnih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i povišenog kolesterola jer te bolesti mogu pridonijeti razvoju arterijski plak.
