Nastavljajući s našim trenutnim člankom, razgovarajmo o temi ljudskog blagostanja. Konkretno, zadubit ćemo se u značenje tjelesne temperature u određivanju zdravlja čovjeka. Posljednjih 150 godina bespogovorno smo prihvatili pojam normalne tjelesne temperature. Opće je poznato da se temperatura ispod 37 stupnjeva smatra normalnom, dok sve više ukazuje na prisutnost bolesti. Ovu općepriznatu mjeru od 37 stupnjeva prvi je uveo Carl Wunderlich, njemački liječnik iz 19. stoljeća.

U opsežnom istraživačkom pothvatu, Wunderlich je prikupio ogromnu količinu podataka, prikupljajući mjerenja od 25.000 pojedinaca i bilježeći milijun podatkovnih točaka. Rezultati njegove studije otkrili su raznolik raspon normalnih tjelesnih temperatura, u rasponu od 36,22 do 37,5 stupnjeva. Prosječna temperatura izvedena iz svih ovih mjerenja je utvrđena na 37 stupnjeva, a Wunderlich je također identificirao temperaturni prag od 38 stupnjeva. Međutim, nedavna analiza podataka o tjelesnoj temperaturi preko 126.000 pojedinaca u razdoblju od 2008. do 2017. bacila je sumnju na ovaj dugogodišnji standard.

U revolucionarnoj studiji otkriveno je značajno odstupanje od prethodnog standarda: prosječna tjelesna temperatura ljudi sada iznosi 36,6 stupnjeva. Ovaj kontrast postavlja važno pitanje: može li ova razlika imati bilo kakve implikacije na točnu dijagnozu i liječenje infekcija? Prema timu istraživača, razlika se može pripisati različitim tehnikama mjerenja koje je dr. Wunderlich koristio u prošlosti i modernim metodama koje se koriste u suvremenoj medicini. Dr. Wunderlich se slavno oslanjao na termometre ispod pazuha na temelju duljine stopala, koji mogu dati drugačije rezultate u usporedbi s naprednim pristupima koji se trenutno koriste za mjerenje tjelesne temperature.

Na očitavanje tjelesne temperature može utjecati nekoliko čimbenika, kao što je određeno područje tijela na kojem se mjeri, doba dana, okolina i nedavna konzumacija hrane ili pića. Na točnost očitanja temperature također može utjecati kalibracija korištenog termometra. Ovi različiti elementi pridonose uočenim razlikama u očitanjima temperature, što je fenomen koji je široko priznat od znanstvene zajednice. Međutim, neki stručnjaci iznose intrigantnu ideju: da se temperatura ljudskog tijela zapravo smanjila tijekom prošlog stoljeća. Ovu hipotezu podupire studija o tjelesnoj temperaturi, koja sugerira da su napredak u zdravstvenoj skrbi i općem blagostanju igrali značajnu ulogu u ovom promatranom trendu.

Smanjenje prosječne tjelesne temperature može se pripisati napretku u liječenju infekcija, njezi zuba i dostupnosti lijekova poput statina i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ovi su čimbenici potencijalno pridonijeli smanjenju niske temperature. Shodno tome, znanstvenici su postigli konsenzus da bi dugogodišnji standard od 37 stupnjeva Celzijusa trebalo ponovno razmotriti kao mjerilo za temperaturu ljudskog tijela.

BONUS TEKST ZDRAVLJE : 


Sposobnost održavanja zdravlja i dobrobiti leži u carstvu malih izbora. Iako je protok vremena izvan naše kontrole, imamo moć donositi svakodnevne odluke koje pridonose našoj vitalnosti i energiji dok starimo. Dakle, koje korake možemo poduzeti kako bismo osigurali svoje kontinuirano zdravlje i dobrobit?

Osnove su nam svima dobro poznate: hidracija, tjelesna aktivnost i dovoljno sna. Do sada većina pojedinaca posjeduje određenu razinu razumijevanja značaja brige o sebi. Unatoč tome, prava tajna sveukupnog blagostanja i dugog životnog vijeka nalazi se u usvajanju holističkog pristupa koji uključuje dobro uravnoteženu prehranu, dosljednu tjelovježbu, dovoljno odmora, učinkovito upravljanje stresom, njegovanje društvenih i emocionalnih veza, održavanje mentalnog blagostanja i provođenje preventivnih zdravstvenih mjera. U našoj potrazi za novim informacijama i izvanrednim smjernicama, lako je previdjeti najvažniji aspekt: ​​održavanje ravnoteže i postojanosti u našim dnevnim rutinama.

Održavanje zdravlja i dobrobiti zahtijeva uključivanje ovih sedam osnovnih navika u vašu rutinu. Ove navike izravno utječu na naše cjelokupno zdravlje, dobrobit i dugovječnost. Ključ uspjeha leži u održavanju osjećaja ravnoteže i dosljednosti.

  • Dijeta
    Odabir plana prehrane koji uključuje razne prebiotičke namirnice poput voća i povrća, kao i protuupalne namirnice poput masne ribe, orašastih plodova i začina, može uvelike utjecati na naše cjelokupno blagostanje. Ovi izbori hrane igraju ključnu ulogu u održavanju skladne ravnoteže crijevnih bakterija, jačanju imunološkog sustava i ublažavanju upala, čime se štite od kroničnih bolesti i poboljšavaju dugoročnu kvalitetu života

 

  • Aktivnost
    Aktivnim izbjegavanjem sjedilačkog načina života i svjesnim uključivanjem redovite tjelovježbe u naše dnevne rutine, poput hodanja, prakticiranja joge ili bavljenja bilo kojom tjelesnom aktivnošću po našem izboru, možemo učinkovito poboljšati razinu svoje kondicije, ojačati naše mišiće i kosti, potaknuti naš kardiovaskularni izdržljivosti i iskusiti značajan porast naše energije i ukupne vitalnosti.

 

  • Odmor
    Poboljšanje kvalitete sna može se postići primjenom dosljednog rasporeda spavanja, postavljanjem pogodnog okruženja za odmor i vježbanjem opuštanja prije spavanja. Dovoljan odmor potiče obnavljanje stanica, jača naš imunološki sustav, poboljšava fokus i pamćenje te nas ostavlja osvježenim i okrijepljenim.