Iako svaki organ igra vitalnu ulogu u održavanju pravilnog funkcioniranja vašeg tijela, ključno je dati prednost dobrobiti svog srca. Ovaj izvanredni organ neumorno pumpa više od 100.000 puta dnevno, omogućujući vam da izdržite rigorozne treninge i osiguravate da vaš mozak prima stalnu opskrbu kisikom i esencijalnim hranjivim tvarima. Nažalost, novije statistike otkrivaju zabrinjavajući porast srčanih bolesti među mladim odraslim osobama, onima ispod 45 godina.
Postoje pokazatelji koji upućuju na mogućnost podložnosti srčanom udaru. Određeni znakovi mogu čak postati vidljivi tjednima prije nego što se događaj dogodi.
Uobičajeni simptomi uključuju pritisak u prsima, bol i stezanje, kao i nelagodu u području želuca, što često može zbuniti pacijente koji to mogu zamijeniti s probavnim problemima.
Prisutnost ovih simptoma ukazuje na prisutnost angine pektoris, kardiovaskularnog stanja koje karakterizira neadekvatan dotok krvi u srce, što u konačnici može rezultirati srčanim udarom.
Postoji varijabilnost u razini rizika među pacijentima, pri čemu su oni koji imaju stabilnu anginu pektoris manje osjetljivi. Ovo stanje se razlikuje po specifičnim atributima. Obično se javlja tijekom razdoblja pojačanog srčanog napora, kao što je penjanje stepenicama ili tjelesna aktivnost. Simptomi su kratki, ne traju dulje od pet minuta i stalno su slični i predvidljivi. Nadalje, nelagoda se brže povlači kada se osoba odmara ili uzima lijekove.
Simptomi nestabilne angine pektoris mogu se pojaviti iznenada, čak i tijekom razdoblja mirovanja, i mogu trajati 30 minuta ili više. Čak i kod pacijenta koji je podvrgnut terapiji, tegobe i dalje traju, povećavajući mogućnost naknadnog srčanog udara, što zahtijeva hitan kontakt s liječnikom. Neke od srčanih bolesti su urođene (tzv. srčane mane), i nazivaju se kongenitalnim. Ostale se naknadno razvijaju kod čovjeka i najčešće su posljedica životnog stila. Ove bolesti, remeteći pravilan rad kardiovaskularnog aparata, mogu dovesti do poremećaja u snabdijevanju krvi svih organa, što izaziva pojavu odgovarajućih simptoma i kliničkih znakova. Njihova težina ovisi od stupnja poremećaja krvotoka. Uzroci bolesti mogu biti različiti – urođeni i stečeni. dok porijeklo bolesti može biti poznato ili nepoznato.
