Život Josipa Broza Tita krije mnoge intrigantne detalje, ostavljajući i danas mnoga pitanja bez odgovora. Malo ko zna da su njegovi roditelji sahranjeni u Kupincu, mjestu koje Tito nikada nije posjetio… Priča o kupinečkom grobu budi teorije zavjere o Brozu, koje sugeriraju da možda nije bio zagorski seljak, već ruski plemić ili dijete austrijskog grofa…
Zašto Tito nikada nije posjetio grob svojih roditelja, ali ni svog djeteta… Pre više od 90 godina, u mračnoj noći, na kupinečkom groblju, dvojica muškaraca su kopala malu raku – dovoljno veliku samo za dječji kovčeg, nedavno napravljen. Nisu strahovali od otkrića, cijelo selo je spavalo. Seljak Franjo Bistrica pomagao je prijatelju da izradi kovčeg i sada s njim kopa raku na groblju. U tajnosti pokopano dijete Bilo je 1920. Dvojica muškaraca pokapaju tek dva dana starog dječaka, sina Franjinog prijatelja – Josipa Broza, koji će kasnije postati poznat kao Tito širom svijeta. Dječaka nisu mogli legalno pokopati. Nije bio kršten, a crkva nije dopuštala pokop nekrštenog djeteta na groblju. Ali Tito nije odustao.
Pokopao je svog sina, ali nije označio njegov grob. Nekoliko dana ranije došao je u Kupinec, selo kraj Jastrebarskog, gdje su mu se roditelji doselili iz Kumrovca. Titov otac Franjo dobio je kuću 1912. od banke za koju je radio, a koja je u Kupincu imala posjed, uglavnom šumu u kojoj je Franjo radio kao šumar. Tito je došao iz Rusije, a s njim je došla i njegova prva supruga Pelagija. U knjizi Vladimira Dedijera “Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita” postoji Brozovo svjedočenje o povratku u domovinu.
“Stigao sam tamo jedne noći i zatekao oca i jednog od svoje braće za večerom. Rekli su mi da je moja majka Marija umrla 1918. Samo nekoliko sati kasnije, moja supruga je rodila prvo dijete, sina. Ali je on umro nakon dva dana”, svjedočio je Tito. Unatoč tome što je Kumrovec i danas poznat kao rodno mjesto Josipa Broza Tita, Kupinec je gotovo zaboravljen. Ploča ispod koje leže kosti njegove majke Marije, oca Franje i sestre Tilde dobro je očuvana.
Za nju se brinu komunalci, a u Jugoslaviji su se brinuli vojnici Jugoslavenske narodne armije (JNA). Pažnju privlači očita razlika u poštovanju pojedinih članova Titove obitelji. Na vrhu ploče najvećim slovima piše “Titova mama”. Ali, Franjo se na ploči ne oslovljava s “tata” već s “otac”. Ništa neobično, ako se zna da Tito ocu nikada nije oprostio vezu s jednom udovicom nakon majčine smrti. Ali, jesu li u tom grobu pravi roditelji bivšeg maršala?
BONUS TEKST
Josip Broz Tito bio je jedna od najznačajnijih političkih figura 20. stoljeća, vođa Pokreta nesvrstanih i dugogodišnji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Evo detalja o Titu:
- Rani Život: Josip Broz rođen je 7. svibnja 1892. u Kumrovcu, Hrvatska, tada dio Austro-Ugarske Monarhije. Odrastao je u siromašnoj radničkoj obitelji.
- Revolutcionarni Radnik: Broz se pridružio radničkom pokretu i kasnije postao član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao vojnik u Austro-Ugarskoj vojsci, a kasnije se pridružio Crvenoj armiji tijekom Ruskog građanskog rata.
- Vodstvo Partizanskog Pokreta: Tito je postao vođa partizanskog pokreta protiv okupacije Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata. Partizani su igrali ključnu ulogu u protuokupacijskom otporu i borbi protiv nacista i domaćih kolaboracionista.
- Uspon na Vlast: Nakon Drugog svjetskog rata, Tito je uspostavio komunistički režim u Jugoslaviji. Postao je predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i ostao na vlasti do svoje smrti.
- Samoupravni Socijalizam: Tito je razvio politiku samoupravnog socijalizma, koja je bila nezavisna od Sovjetskog Saveza i drugih komunističkih zemalja. Ova politika uključivala je decentralizaciju vlasti, ekonomsku samoupravu i političku liberalizaciju.
- Nesvrstani Pokret: Tito je bio jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, skupa zemalja koje su odbacile pridruživanje blokovima tijekom Hladnog rata. Ovo je bila politika “trećeg puta” između Istoka i Zapada.
- Kult Ličnosti: Tito je razvio kult ličnosti oko svoje osobe, što je uključivalo veliki broj kipova, slika i spomenika diljem Jugoslavije. Njegova vlast bila je autoritarna, iako manje represivna u usporedbi s drugim komunističkim režimima.
- Raspad Jugoslavije: Nakon Titove smrti 1980. godine, političke tenzije i etnički sukobi u Jugoslaviji kulminirali su u desetljećima sukoba i, na kraju, raspad države u ratu 1990-ih.
- Naslijeđe: Titovo naslijeđe ostaje kontroverzno. Dok su mnogi Jugoslaveni cijenili njegove napore u izgradnji jedinstvene i nezavisne zemlje, drugi kritiziraju njegovu autoritarnu vladavinu i politiku koja je dovela do dugoročnih političkih i ekonomskih problema.
