Vitamin D posljednjih godina sve se češće spominje kao moguća pomoć osobama koje imaju povišen kolesterol, posebno kada žele prirodniji pristup regulaciji masnoća u krvi. Iako između statusa vitamina D i lipidnog profila postoji određena povezanost, dosadašnja istraživanja ne potvrđuju da suplementacija sama po sebi pouzdano snižava LDL ili ukupni kolesterol. Najviše smisla ima kod osoba s potvrđenim deficitom, dok se kod povišenog kolesterola glavni fokus i dalje stavlja na lipidni profil, ishranu, kretanje i terapiju koju odredi ljekar.
Visok kolesterol često prođe potpuno neprimijećeno sve dok laboratorijski nalaz ne pokaže vrijednosti iznad preporučenih granica. Upravo tada mnogi počinju tražiti brza rješenja i dodatke prehrani koji bi mogli pomoći bez promjena terapije ili životnih navika.
Jedan od suplemenata koji se posljednjih godina često spominje u tom kontekstu jeste vitamin D. Budući da učestvuje u brojnim procesima u organizmu, pojavila se pretpostavka da bi mogao imati povoljan utjecaj i na masnoće u krvi.
Međutim, sama činjenica da su niske vrijednosti vitamina D češće prisutne kod osoba s nepovoljnijim lipidnim profilom ne znači automatski da će povećavanje njegovog nivoa dovesti do pada kolesterola.
Vitamin D ima važne funkcije, ali nije lijek za kolesterol
Vitamin D ima svojstva slična hormonima i organizam ga može stvarati u koži pod djelovanjem sunčeve svjetlosti. Može se unositi i hranom ili suplementima.
Najčešće se spominju dva oblika – vitamin D2, odnosno ergokalciferol, i vitamin D3, odnosno kolekalciferol. U dostavljenom materijalu navodi se da se D3 efikasnije koristi za podizanje nivoa vitamina D u krvi.
Njegove najpoznatije uloge uključuju pomoć u apsorpciji kalcija i fosfora, podršku zdravlju kostiju i zuba, kao i učešće u funkciji imunološkog sistema.
Status vitamina D najčešće se procjenjuje analizom 25(OH)D u krvi, na osnovu koje se može utvrditi postoji li deficit i ima li potrebe za suplementacijom.
Zdravstvena napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika.
Zašto se vitamin D uopće povezuje s masnoćama u krvi?
Veza između vitamina D i kolesterola djelimično proizlazi iz načina na koji se ove supstance stvaraju i obrađuju u organizmu. Njihovi metabolički putevi imaju određene zajedničke tačke, pa se zbog toga istražuje može li vitamin D utjecati na procese povezane sa stvaranjem i regulacijom kolesterola.
Drugi mogući mehanizam povezuje se s upalnim procesima i zdravljem krvnih žila. Hronična upala i oštećenje endotela, odnosno unutrašnjeg sloja krvnih žila, povezani su s povećanim kardiometaboličkim rizikom.
Zbog toga se pretpostavlja da bi vitamin D, ukoliko utiče na određene upalne procese, mogao posredno imati veze i s lipidnim profilom.
Problem je što povezanost ne znači nužno uzrok.
Osoba koja se malo kreće, ima višak kilograma i rijetko boravi na otvorenom može istovremeno imati i niži nivo vitamina D i nepovoljnije vrijednosti LDL-a, HDL-a i triglicerida. U takvoj situaciji nije jednostavno utvrditi šta je uzrok, a šta samo dio šire slike životnog stila.
Ključne informacije:
- Nizak vitamin D i visok kolesterol mogu se pojaviti istovremeno, ali to ne dokazuje da jedno direktno uzrokuje drugo.
- Neka istraživanja bilježe poboljšanje lipidnog profila nakon suplementacije, posebno kod osoba s izraženim deficitom.
- Druge studije ne pokazuju značajne promjene u LDL-u, HDL-u ili ukupnom kolesterolu.
- Zbog neujednačenih rezultata vitamin D se ne smatra osnovnim sredstvom za snižavanje kolesterola.
Rezultati istraživanja nisu jednaki kod svih
U pojedinim studijama suplementacija vitaminom D bila je povezana sa smanjenjem ukupnog i LDL kolesterola. Takav efekat češće se opisivao kod osoba koje su prije početka uzimanja imale izražen manjak vitamina D.
Ipak, druga istraživanja nisu pokazala značajan utjecaj na masnoće u krvi.
U nekim slučajevima zabilježene su i manje promjene u suprotnom smjeru, uključujući rast ukupnog ili LDL kolesterola i promjene vrijednosti HDL-a.
Razlike među rezultatima mogu biti povezane s početnim nivoom vitamina D, korištenom dozom, oblikom suplementa, trajanjem istraživanja, tjelesnom masom, prehranom i individualnim karakteristikama ispitanika.
Zbog toga nije opravdano očekivati da će uzimanje vitamina D kod svake osobe automatski sniziti kolesterol.
Visoke doze nisu bezazlene
Vitamin D nije suplement kod kojeg vrijedi pravilo da veća doza mora donijeti i bolji rezultat.
Dugotrajno uzimanje prevelikih količina može dovesti do prekomjernog povećanja kalcija u krvi, odnosno hiperkalcemije.
Mogu se javiti mučnina, povraćanje, slabost i dehidracija, dok ozbiljnije komplikacije mogu uključivati bubrežne kamence i opterećenje funkcije bubrega. U težim slučajevima mogu nastati i poremećaji srčanog ritma.
U dostavljenom materijalu navodi se i granica od 4.000 IU dnevno kao količina koju ne bi trebalo prelaziti bez direktnog ljekarskog nadzora.
Poseban oprez potreban je i kod osoba koje već koriste lijekove za snižavanje kolesterola. Visoke doze suplemenata ne bi trebalo uvoditi na svoju ruku jer mogu zakomplicirati postojeću terapiju ili zahtijevati dodatnu procjenu ljekara.
Važno: Vitamin D ne treba koristiti kao zamjenu za propisanu terapiju za povišen LDL. Ako već uzimate lijekove za kolesterol ili druge hronične bolesti, suplementaciju je najbolje uskladiti s ljekarom.
Kod povišenog kolesterola najvažniji su dokazani koraci
Ako laboratorijski nalaz pokaže povišene masnoće u krvi, prvi korak nije traženje jednog suplementa koji će „popraviti brojke“, nego sagledavanje cijelog kardiovaskularnog rizika.
To podrazumijeva detaljan lipidni profil koji uključuje ukupni kolesterol, LDL, HDL i trigliceride, ali i procjenu drugih faktora poput krvnog pritiska, šećera u krvi i porodične anamneze.
Veliku ulogu ima i ishrana. U dostavljenom materijalu posebno se izdvajaju topiva vlakna iz zobi i mahunarki, masna riba i orasi kao izvori omega-3 masnih kiselina, kao i zamjena dijela zasićenih masti nezasićenim izvorima poput maslinovog ulja.
Redovna tjelesna aktivnost također ostaje važan dio pristupa. Navodi se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično, primjerice brzog hodanja ili vožnje bicikla.
Kod osoba kod kojih procjena rizika pokaže potrebu za lijekovima, statini i druga propisana terapija imaju mnogo jasnije dokaze za snižavanje LDL-a od suplemenata.
Kada vitamin D ipak ima smisla?
Suplementacija vitamina D opravdana je kada laboratorijski nalaz pokaže njegov manjak ili kada ljekar procijeni da osoba ima povećan rizik od deficita, primjerice zbog smanjenog izlaganja suncu ili drugih okolnosti.
U tim situacijama cilj je prvenstveno korigovati nedostatak vitamina D i podržati funkcije za koje je on važan.
Ako se usput poprave i vrijednosti masnoća u krvi, to se može pratiti kontrolnim nalazima, ali takav rezultat nije garantovan.
Zbog toga je vitamin D bolje posmatrati kao važan nutrijent koji treba održavati u odgovarajućem rasponu, a ne kao samostalni „prirodni lijek“ za visok kolesterol.
Najsigurniji pristup ostaje kombinacija laboratorijske kontrole, odgovarajuće ishrane, redovnog kretanja i terapije kada je ona potrebna, dok se suplementi uvode ciljano i s jasnim razlogom.
