REGION OKOVAN SNEGOM, SLOVENIJA PRVA NA UDARU Zima se ne predaje, sledi novi talas DRASTIČNIH PROMENA: Evo šta će zadesiti Srbiju

Nevrijeme koje je zahvatilo Sloveniju proteklog petka donijelo je obilnu kišu širom zemlje, a tokom subote situacija se nastavila s intenzivnim padalinama. Na području sjeverozapada, zapada i jugozapada Slovenije zabilježeno je više od 200 litara kiše po kvadratnom metru, prema meteorologu amateru Đorđu Đuriću. Posljedica ovih iznimno obilnih padavina jest nagli i višemetarski porast vodostaja rijeka širom Slovenije, uz prijetnju od poplava. Ipak, dobra vijest je što je prethodno razdoblje obilježila suša, što je omogućilo rijekama da prime velike količine atmosferske vode.

Istovremeno, na nadmorskoj visini iznad 1500 metara na zapadu i sjeverozapadu Slovenije pao je snijeg, dosežući debljinu od 70 do 100 cm, dok su neka područja na visini od 1600 metara mjerila i do 2 metra snijega. Na planini Krederica i drugim područjima iznad 2000 metara zabilježeno je čak 310-320 cm snijega. Snijeg je povremeno praćen grmljavinom, što je tipično za to područje, posebno zbog blizine Jadranskog mora.

Osim obilnog snijega, više planinskih područja zahvatili su i orkanski vjetrovi s udarima od 150 km/h, što je dovelo do prave mećave.Nevrijeme u Sloveniji polako slabi, a sada se olujni sustav pomaknuo južnije prema jugu Dalmacije, Hercegovini i Crnoj Gori. Očekuje se nagli porast vodostaja rijeka, posebno u slivovima Pive, Tare, Morače, Zete i Neretve.

Što se tiče Srbije, ne očekuje se opasnost od nevremena i obilnih padavina kao u Sloveniji. Više kiše se očekuje na zapadu i jugozapadu zemlje, ali u manjim količinama. Ipak, treba biti oprezan kod rasta vodostaja rijeka poput Ibra i Drine. Veća opasnost dolazi od jakog južnog vjetra, s olujnim udarima, posebno na košavskom području i planinama. Kiša će padati i na višim planinama, posebice u zaleđu Jadrana i na Dinaridima, uz moguće grmljavinske pljuskove, dok se snijeg očekuje samo na najvišim planinama, uglavnom iznad 1800-2000 metara nadmorske visine.

Med eliksir zdravlja

Med predstavlja najdivniji proizvod koji nam je priroda podarila. On sadrzi skoro sve sastojke koji grade ljudski organizam. Nektar koji se nalazi u cvecu jeste osnovni izvor ugljenih hidrata koje zatim pcele prerađuju u fruktozu i glukozu, koje su osnovni cinioci meda. Pcele proizvode med u svojim malim telima i daju nam divan prirodni eliksir koji uvek treba imati u domu i koristiti u ishrani.

Mnostvo biljnih sastojaka u medu podsticu i jacaju nas imunoloski sistem i cine nas otpornijim na bolesti. Med je bogat raznim vitaminima i mineralima koji su neophodni za odrzavanje dobrog zdravlja. Tu spadaju: gvožde, cink, kalcijum, fosfor, kalijum, bakar, magnezijum, mangan, hrom i selen. Pored toga sadrži aminokiseline neophodne za zivot. Sirovi med pun je i enzima. Oni su odgovorni za regeneraciju i zdravlje celija, apsorpciju hrane i sve biološke procese u nasem telu.

Cesto je pitanje da li je normalno da se med kristalise? Odgovor je, da. Pravi med se vremenom kristalise i po tome se razlikuje od falsifikata. Kada se podigne kasicica umocena u tegli meda, med sa nje treba da curi u vidu neprekidne niti. Kada se zatvorena tegla sa medom prevrne, na vrhu tegle se formira vazdusni mehur i to nam govori da je med prirodan. Kada med koristimo za zaslađivanje toplih napitaka, kao sto je caj, treba sacekati da se napitak prvo prohladi na temperaturu ispod 55 stepeni, da ne bi izgubio svoja lekovita svojstva.