U današnjem članku vam pišemo o simptomima krvnog ugruška koji u početku mogu izgledati potpuno bezazleno, zbog čega ih mnogi ljudi ne shvate ozbiljno. Oticanje, promjena boje kože, bol ili iznenadne tegobe s disanjem mogu biti upozorenje da se u organizmu dešava nešto što zahtijeva brzu reakciju.
- Krvni ugrušak može djelimično ili potpuno blokirati protok krvi i izazvati ozbiljne komplikacije.
- Jednostrani otok, bol, toplina ili promjena boje kože mogu biti znak duboke venske tromboze.
- Iznenadno otežano disanje, bol u grudima ili iskašljavanje krvi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.
- Nagla slabost jedne strane tijela, poremećaj govora ili vida mogu ukazivati na moždani udar.
- Dugotrajna nepokretnost, pojedine bolesti, operacije i određene hormonalne terapije mogu povećati rizik od stvaranja ugrušaka.
Upozorenje: Krvni ugrušci nastaju kada se krv zgruša unutar krvnog suda i formira masu koja može otežati ili potpuno zaustaviti normalan protok krvi. Posebnu pažnju izaziva duboka venska tromboza, koja se najčešće razvija u dubokim venama noge. Problem postaje mnogo ozbiljniji ako se dio ugruška odvoji i krvotokom dospije do pluća. Tada može nastati plućna embolija, stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Važno je znati da svaka bol ili oteklina ne znači automatski prisustvo tromba, ali kombinacija određenih simptoma ne bi se trebala ignorisati niti samostalno liječiti.
Promjene: Jedan od simptoma koji može pratiti duboku vensku trombozu jeste oticanje, posebno kada je zahvaćena samo jedna noga. Otok se može razvijati postepeno, a osoba ponekad primijeti i osjećaj zategnutosti, topline ili težine u zahvaćenom području. Koža može postati crvenija, tamnija ili drugačije obojena nego na drugoj nozi. Takve promjene ljudi nerijetko povezuju s umorom, dužim stajanjem ili fizičkim naporom. Ipak, ako se pojave bez jasnog razloga, naročito zajedno sa bolom ili osjetljivošću, preporučuje se medicinska procjena umjesto pokušaja postavljanja dijagnoze kod kuće.
Bol: Nelagoda povezana s ugruškom može izgledati poput grča, zatezanja ili tupe boli, najčešće u listu ili natkoljenici. Intenzitet nije kod svih ljudi isti, pa odsustvo jakog bola ne isključuje problem. Posebno je važno obratiti pažnju kada se bol pojavljuje zajedno s otokom, lokalnom toplinom ili promjenom izgleda kože. Za potvrđivanje duboke venske tromboze nisu dovoljni samo simptomi. Ljekar, zavisno od procjene, može koristiti ultrazvučni pregled vena i druge dijagnostičke postupke. Zbog toga nije preporučljivo masirati bolno i otečeno područje niti pretpostavljati da je riječ isključivo o mišićnom grču.
Pluća: Najopasnija promjena može nastati ako se ugrušak odvoji i stigne u plućnu cirkulaciju. Plućna embolija može izazvati iznenadnu kratkoću daha, ubrzano disanje, bol u grudima koja se ponekad pogoršava pri dubokom udahu, ubrzan rad srca, vrtoglavicu ili nesvjesticu. Kod pojedinih osoba može se pojaviti i kašalj s tragovima krvi. Ovi simptomi zahtijevaju hitnu procjenu jer plućna embolija može ugroziti život. Osoba sa naglim nedostatkom zraka, jakim bolom u grudima, gubitkom svijesti ili iskašljavanjem krvi ne bi trebala čekati da tegobe spontano prođu, već treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Rizici: Vjerovatnoća nastanka krvnog ugruška nije jednaka kod svih ljudi. Rizik može biti veći nakon operacije ili dužeg boravka u bolnici, tokom produžene nepokretnosti, kod pojedinih malignih bolesti, u trudnoći i periodu nakon poroda, kao i kod određenih terapija koje sadrže estrogen. Na rizik mogu uticati i raniji ugrušci, nasljedni poremećaji zgrušavanja, starija životna dob, gojaznost i pušenje. Tokom dugih putovanja ili drugih perioda dugotrajnog sjedenja korisno je povremeno ustati i pokrenuti noge kada zdravstveno stanje to dozvoljava. Osobe koje već imaju povećan rizik trebaju se držati individualnih preporuka svog ljekara, jer preventivne mjere nisu iste za svakoga.
