Disfunkcija štitne žlijezde je generalno čest, veoma zastupljen zdravstveni problem koji itekako može značajno utjecati na nečiji način života. Smještena u podnožju vrata, štitnjača u obliku leptira ima ključnu ulogu u regulaciji tjelesnog metabolizma, otkucaja srca i krvnog tlaka. Kada se proizvodnja hormona smanji, to dovodi do usporavanja i promjene tjelesnih procesa, što utječe na gotovo svaki sustav, uključujući i otkucaje srca.
Smještena u podnožju vrata u prepoznatljivom obliku leptira, štitnjača igra ključnu ulogu u regulaciji raznih tjelesnih funkcija, uključujući metabolizam, krvni tlak, tjelesnu temperaturu i otkucaje srca. Kada se proizvodnja hormona štitnjače smanji, to dovodi do usporavanja i promjena u tjelesnim procesima, utječući na gotovo svaki sustav. Nedijagnosticirani poremećaji štitnjače povećavaju rizik od razvoja drugih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, osteoporoza i neplodnost. Raspon simptoma povezanih s hipotireozom je iznenađujuće širok, iako se mogu razlikovati od osobe do osobe, a neki simptomi ostaju nezapaženi.
Tri najčešće bolesti povezane sa štitnjačom su hipotireoza, hipertireoza i stvaranje čvorova u žlijezdi. Iako svako stanje različito utječe na tjelesne organe, dijele zajedničke simptome koji služe kao znakovi upozorenja. Nažalost, mnogi pojedinci ili zanemaruju ove signale ili ih greškom smatraju drugim bolestima. Međutim, stručnjaci naglašavaju važnost pravovremenog javljanja odabranom liječniku ako se pojavi bilo koji od ovih simptoma, jer to može ukazivati na potrebu za pregledom štitnjače.
Utjecaj prehrane na rad štitnjače dobro je poznata tema, ali još uvijek nije jasno koja hrana igra ulogu. Nutricionistica Stojanka Stanojević donosi uvid u to je li uvjerenje da zeleno povrće negativno utječe na rad štitnjače utemeljeno na činjenicama ili nesporazumu. Među povrćem o kojem je riječ su kupus i kelj, zajedno s drugim namirnicama poput kikirikija, soje, prosa i lanenih sjemenki, koje se povezuju s povećanim rizikom od raka. Iako su ove krstašice biološki vrijedne zbog svojih sumpornih spojeva, važno je oprezno pristupiti njihovoj konzumaciji. Ako je funkcija vaše štitnjače ugrožena, bilo bi mudro ograničiti ili izbjegavati ovu hranu kako biste spriječili moguće probleme.
Konzumacija određenog povrća u sirovom obliku iu velikim količinama na dnevnoj bazi može dovesti do potencijalnih problema. Uzmimo za primjer mrkvu koja je bogata beta karotenom, provitaminom koji ima ključnu ulogu u održavanju zdravog imunološkog sustava. Slično tome, krastavci su prepuni vlakana, a sadrže i razne vitamine B skupine. Osim toga, kora patlidžana, koja se može ostaviti neoguljena, sadrži antioksidanse i izvrstan je izvor kalija koji blagotvorno djeluje na štitnu žlijezdu. Važno je napomenuti da se ne može koristiti samo korijen, već i listovi i stabljike celera. Listovi su bogati vitaminom A, a stabljike vitaminima B i C. Od njih se mogu pripremati i ukusne juhe, rečeno je u emisiji RTS Ordinacija.
Kada govorimo o specifičnim autoimunim bolestima poput Hashimota, važno je napomenuti da postoji značajna korelacija s celijakijom, a to je smanjena tolerancija na gluten. Međutim, opseg ovog odnosa razlikuje se od pojedinca do pojedinca i ne može se generalizirati. Kako bismo to riješili, nutricionisti predlažu uključivanje bezglutenskih žitarica kao što su heljda, amarant i kvinoja u našu prehranu jer nude izvrsne profile aminokiselina. Vrijedno je spomenuti da iako ove žitarice treba konzumirati u znatnim količinama, one ne moraju činiti temelj naše prehrane.
