U skladu s dugogodišnjom tradicijom, pojedinci koji se odvaže izaći vani nakon što padne noć susreću se s nepovoljnim stvarima koje nekada mogu biti veoma zastrašujuće. Međutim, ako to postane apsolutno neophodno, preporučljivo je nositi zaštitne predmete poput češnjaka, križa ili oštrog metalnog predmeta, barem je tako naglašavalo staro vjerovanje koje je bilo zastupljeno na mnogim prostorima današnje Europe.

Tijekom ovog posebnog razdoblja koje vodi do krštenja Isusa Krista, koje ima veliki značaj, široko se vjeruje da carstvo preminulih ostaje dostupno, te da se vrag i razni drugi zlonamjerni entiteti mogu pojaviti. Od početka mraka do svitanja te zlonamjerne sile vladaju bez otpora, sve dok prvi kukurikanje pijetlova ne označi dolazak novog dana. Ne može se precijeniti koliko je važno poslušati upozorenje protiv provođenja noći na otvorenom, jer je to oprez koji se stalno naglašava. Staro vjerovanje sugerira da izlazak van nakon što padne mrak priziva nesreću, tjerajući pojedince da nose zaštitne predmete poput češnjaka, križa ili oštrih predmeta. Čak iu moderno doba, određene regije Srbije strogo se pridržavaju rituala prema kojem se žene suzdržavaju od zadataka poput predenja, tkanja ili pranja na određene dane koji se smatraju nesvetim. Kako bismo zaštitili djecu od potencijalne štete povezane s bajkama i čarolijama, ključno je izbjegavati ostavljanje bijelih predmeta ili dječje odjeće vani jer se vjeruje da zlonamjerne sile predstavljaju prijetnju.

U Vlaškoj, osobito u ruralnim zajednicama, uporaba zavjesa ili roleta za blokiranje svjetla iz stanova uobičajena je praksa. Izričito se ne preporučuje konzumiranje vode tijekom noćnih sati, jer postoji duboko ukorijenjeno vjerovanje da se zli duhovi mogu infiltrirati u kućne posude i naštetiti pojedincima koji ništa ne sumnjaju. Rađanje u “nekrštene dane” općenito se smatra nepovoljnim, a vjeruje se da razdoblje između Božića i Sveta tri kralja donosi loše zdravlje i nesreću rođenima u to vrijeme. Kako bi zaštitili te mlade osobe od mogućih prokletstava, starješine su smislile rješenje – djeca rođena na nekrštene dane moraju nositi različitu odjeću, koja se izrađuje na ognjištu, svake godine tijekom tog određenog vremenskog okvira.

U tom razdoblju tame, ljudi su domišljato smislili rješenje za ublažavanje svoje tjeskobe i nevolje. Organizirali su parade u kojima su sudionici navlačili maske, utjelovljujući ukazanja, stvorenja i preminule pretke. Ove parade prkosno su prolazile srpskim sredinama i urbanim sredinama, hrabro izazivajući Nekrštene dane. Prelazeći iz jednog stana u drugi, kolednici su tražili razne priloge, uključujući svinjetinu, perad, govedinu, žitarice, mliječne proizvode, žestoka pića i vino.

Čin korištenja maski kao sredstva za zastrašivanje zlonamjernih entiteta može se pratiti unazad do različitih društava. Nedavno je u gradu Yambolu u Bugarskoj održana običajna manifestacija poznata kao “Kukerlandija” kojom su učesnici maškara imali za cilj da odagnaju zaostale zimske duhove i prizivaju dolazak proljeća, javlja Anadolu Agency (AA). Stoljećima je tradicija obilježavanja ovog rituala bila duboko ukorijenjena u kulturno tkivo ne samo Trakije nego i Bugarske i Grčke.

U pokušaju da otjeraju zlonamjerne sile, u parku su se okupljale skupine pojedinaca maskiranih u strašila, a kao zaštita koristili su se zvukom zvona. Razni bugarski gradovi domaćini su niza događaja, poput koncerata, izložbi i fotografskih natjecanja, u sklopu festivala. Sudionici iz više zemalja u regiji okupljaju se kako bi sudjelovali u ovim programima. Poseban interes publike na maskenbalu pokazala je skupina iz Trakije.