U svom govoru dr. Bašić je istakao štetne efekte koje pojedine namirnice i pića mogu imati na zdravlje, posebno na srce i organizam u cjelini. Bolesti srca su vodeći uzrok smrti u našoj zemlji i opšte je poznato da ono što jedemo igra ključnu ulogu u održavanju zdravog srca, krvnih sudova i krvnog pritiska. Uprkos neophodnosti pravilne ishrane za produženi život, još uvek postoji mnogo nesporazuma o tome koju hranu treba izbegavati.
Umjesto potpunog izbacivanja “nepoželjne” namirnice, ključ nutritivne ishrane je da se konzumira u umjerenim količinama i daje prioritet porijeklu i sastavu hrane. Suprotno uvriježenom mišljenju, crveno meso ne predstavlja opasnost po zdravlje srca. Jedna od primarnih zabluda je da je meso, posebno crveno, štetno za srce, zbog čega ga mnogi isključuju iz prehrane. Međutim, meso i proizvodi od njega nisu sami po sebi štetni za dobrobit srca. Dr Snežana Bašić, specijalista interne medicine i kardiolog, ističe važnost uzimanja u obzir dodataka mesnim prerađevinama i visokih temperatura prerade kada se govori o štetnosti konzumiranja hrane. Jednako je važno uzeti u obzir izvor hrane koju konzumiramo, uključujući meso, kao i kod bilo koje druge hrane poput voća i povrća. Dr. Bašić naglašava da nijedna hrana nije sama po sebi štetna za srce, ako se konzumira u umjerenim količinama i odgovarajućeg porijekla i sastava.
Iako meso može obezbijediti potrebne proteine i masti, štetni elementi u mesu mogu negativno uticati na organizam. Dr Bašić se ne protivi konzumaciji mesa, posebno svinjskog i junećeg, bezhormonskog i starijeg, koje može biti korisno za organizam. Međutim, mlado meso kao što su jagnjetina i jaretina je najbolja opcija. Lekar izričito savetuje da se piletina ne uključuje u ishranu zbog štetnih efekata na zdravlje srca i imunitet. To je prvenstveno zbog činjenice da su kokoši genetski modificirani organizmi koji se ne nalaze u prirodi, s većim grudima koje su nesrazmjerne ostatku njihovog tijela. Ovo je oštar kontrast u odnosu na prošlost gdje su bataki i butovi bili glavni dijelovi piletine. Nažalost, ovu modifikovanu hranu prvenstveno konzumiraju deca, što dovodi do ranog puberteta. Dr. Bašić navodi da je glavni problem prisutnost genetski modificiranih namirnica na tržištu, iako su zabranjene, poput mlijeka za bebe, čokolade, GMO soje, koje se mogu naći u brojnim prehrambenim proizvodima. Hormonski disbalans i promjene koje nastaju kao posljedica konzumacije genetski modificirane hrane mogu dovesti do promjena u krvnim sudovima i upalnih procesa. Medicinska zajednica upozorava da prekomjerna konzumacija hormona može rezultirati toksičnim efektima na tijelo.
Zbog toga je ključno izbjegavati konzumiranje hrane koja sadrži hormone, jer mogu uzrokovati štetu na krvnim sudovima. Važno je napomenuti da faktori životne sredine, kao što je zagađenje vazduha, takođe igraju ulogu u kvalitetu hrane koju konzumiramo. Bitno je biti svjestan ovih faktora. Nadalje, gazirana pića, uključujući i alkoholna pića, ne preporučuje stručnjak za zdravlje srca Bašić, jer mogu biti štetni za srce. Dok jedna do dvije čaše alkohola mogu biti korisne za cirkulaciju, prekomjerna konzumacija može uzrokovati oštećenje srčanog mišića. Kao alternativu, Bašić predlaže uzimanje prirodnog koenzima Q10, koji može osigurati kisik mitohondrijima u mišićnim stanicama i hraniti srčani mišić. Osim toga, najčešće konzumirano piće građana, gazirana voda, takođe može biti štetna jer povećava kiselost organizma. Prisustvo ugljičnog dioksida u gaziranoj vodi može biti posebno štetno po zdravlje. Visok nivo kiselosti može uticati na krvne sudove i srce, kao i na celo telo. Doktor Bašić je dao uvid u to kako se rak može razviti kao posljedica povećane kiselosti i smanjenog nivoa kiseonika. Ovaj fenomen nastaje zbog kisele prirode gazirane vode, koja smanjuje koncentraciju kisika u krvotoku, što dovodi do istovremenog povećanja razine ugljičnog dioksida.
