U današnjem članku vam pišemo o kvržicama koje se mogu pojaviti na nogama i koje ne treba ignorisati. Takve promjene na tijelu mogu ukazivati na različita zdravstvena stanja, od manjih povreda i upala do ozbiljnih bolesti poput tumora. U nastavku vam objašnjavamo moguće uzroke, simptome i situacije kada je važno potražiti hitnu medicinsku pomoć.

  • Kvržica na nozi može nastati nakon povrede, infekcije, upale ili promjene u koži, masnom tkivu, mišićima i kostima.
  • Većina kvržica nije zloćudna, ali promjenu koja raste, boli, traje duže ili je tvrda treba pregledati ljekar.
  • Crvenilo, toplina, gnoj, temperatura i naglo pojačavanje bola mogu ukazivati na infekciju koja zahtijeva brzo liječenje.
  • Gubitak osjeta, nemogućnost pokretanja noge, obilno krvarenje i odsustvo pulsa u stopalu zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
  • Uzrok se utvrđuje pregledom, razgovorom s pacijentom i, prema potrebi, snimanjem, laboratorijskim analizama ili biopsijom.

Različiti uzroci: Kvržica na nozi nije posebna bolest, već promjena koja može imati mnogo različitih objašnjenja. Može se pojaviti u koži, potkožnom masnom tkivu, mišiću, području zgloba ili kosti. Neke kvržice su mekane i pomjeraju se pod prstima, dok su druge tvrde, nepokretne ili osjetljive na dodir. Mogu nastati iznenada nakon udarca ili uboda, ali se mogu razvijati i postepeno tokom nekoliko sedmica ili mjeseci. Većina ovakvih promjena je dobroćudna, ali njihov izgled nije dovoljan za pouzdano postavljanje dijagnoze.

Medicinske informacije o kožnim kvržicama pokazuju da su lipomi, ciste, povrede i infekcije među čestim uzrocima. MedlinePlus navodi da su mnoge mekane i pokretne promjene bezopasne, ali naglo nastale bolne otekline češće prate povredu ili infekciju. Ovi podaci zasnivaju se na kliničkim opisima simptoma koje zdravstveni radnici koriste prilikom procjene pacijenata.

Povrede: Nakon udarca, pada, istegnuća ili povrede koljena može nastati hematom, odnosno nakupljanje krvi u tkivu. Takva promjena često je praćena modricom, bolom i otokom, a njena veličina i boja mogu se mijenjati kako povreda zarasta. Kvržica se može pojaviti i nakon ugriza životinje, uboda insekta ili prodorne rane. Ako je zglob deformisan, nestabilan ili se noga ne može normalno opteretiti, potrebno je isključiti prijelom, ozbiljno oštećenje ligamenata ili povredu krvnih sudova i živaca.

Procjena traumatske kvržice zasniva se na podatku o nedavnoj povredi, izgledu modrice, funkciji noge i jačini bola. Ljekar pregledom procjenjuje stabilnost zgloba, cirkulaciju i osjet, a kod sumnje na prijelom ili dublje oštećenje može zatražiti rendgensko ili drugo snimanje. Hematom predstavlja krv koja se nakon oštećenja krvnih sudova nakupila u okolnom tkivu.

Znakovi infekcije: Bolna kvržica koja je crvena, topla i otečena može biti čir, apsces ili dio bakterijske infekcije kože. Pojava gnoja, neugodnog iscjetka, širenja crvenila, povišene temperature ili zimice dodatno povećava sumnju na infekciju. Celulitis se često javlja na potkoljenici i može se širiti u dublja tkiva ako se ne liječi. Infekcija može zahvatiti i kost, što se naziva osteomijelitis, ili unutrašnjost zgloba, kada postoji mogućnost septičnog artritisa.

Mayo Clinic i britanska Nacionalna zdravstvena služba opisuju celulitis kao bakterijsku infekciju kod koje koža postaje bolna, topla i otečena, a mogu se javiti temperatura i širenje crvenila. Njihove preporuke nastaju na osnovu kliničkih smjernica i praćenja tipičnog razvoja bolesti. Brzo liječenje je važno jer se neliječena infekcija može proširiti izvan kože.

Upalne promjene: Kvržice oko zglobova ponekad su povezane s bolestima koje izazivaju upalu u organizmu. Reumatoidni i psorijatični artritis, giht, pseudogiht, osteoartritis i sistemski eritematozni lupus mogu biti praćeni otokom, ukočenošću ili čvorovima u blizini zglobova. Eritema nodozum obično se ispoljava kao više bolnih, crvenih čvorića ispod kože, najčešće na prednjoj strani potkoljenica. U takvim slučajevima mogu se pojaviti bolovi i u drugim zglobovima, umor, temperatura ili opšta slabost.

Povezanost kvržica s upalnim bolestima procjenjuje se na osnovu rasporeda promjena, trajanja simptoma i prisustva tegoba u drugim dijelovima tijela. Ljekari mogu tražiti laboratorijske analize upalnih pokazatelja i pregledati više zglobova, jer lokalna oteklina ponekad predstavlja dio šireg sistemskog procesa, a ne samo promjenu ograničenu na nogu.

Tumorske promjene: Dobroćudne kvržice uključuju lipome, koji nastaju od masnog tkiva, te fibrome i pojedine madeže. Mnogo rjeđe, kvržica može biti povezana s melanomom, drugim karcinomom kože, limfomom, sarkomom mekog tkiva ili tumorom kosti. Posebnu pažnju zahtijeva promjena koja postepeno raste, tvrda je, slabo pokretna, vraća se nakon uklanjanja ili je praćena neobjašnjivim gubitkom tjelesne težine. Odsustvo bola ne znači da je promjena sigurno bezopasna, jer pojedini tumori u početku ne izazivaju bol.

NHS naglašava da su kvržice veoma česte i da sama oteklina ne znači da osoba ima sarkom. Ipak, rast promjene zahtijeva pregled. Američko društvo za rak navodi da se sarkom mekog tkiva često prvo primijeti kao kvržica koja raste tokom sedmica ili mjeseci i može biti bolna ili bezbolna. Ovi podaci potiču iz onkoloških kliničkih smjernica i praćenja oboljelih pacijenata.

Hitni simptomi: Hitnu pomoć treba potražiti kada je kvržica ili povreda praćena nemogućnošću pomjeranja noge, paralizom, gubitkom osjeta, hladnim ili blijedim stopalom, odsustvom pulsa, nekontrolisanim krvarenjem ili izuzetno jakim bolom. Brzu procjenu zahtijevaju i visoka temperatura, naglo širenje crvenila, brzo povećavanje otoka, izražena slabost ili ozbiljno pogoršanje opšteg stanja. Ovi simptomi mogu ukazivati na poremećaj cirkulacije, povredu živaca, tešku infekciju ili drugo stanje kod kojeg odlaganje liječenja povećava opasnost od trajnog oštećenja.

Procjena hitnosti temelji se na funkciji uda, cirkulaciji, osjetu, intenzitetu bola i znacima sistemske infekcije. Odsustvo pulsa ili gubitak osjeta može značiti da tkivo ne dobija dovoljno krvi ili da je oštećen živac, dok visoka temperatura uz crvenilo i otok može pratiti ozbiljnu infekciju. Takvi nalazi ne mogu se sigurno procijeniti samo kod kuće.

Ljekarski pregled: Tokom pregleda ljekar će pitati kada je kvržica nastala, da li raste, boli li, mijenja li se i je li prethodila povreda. Važno je spomenuti temperaturu, iscjedak, gubitak težine, slabost, bolove u drugim zglobovima i pojavu sličnih promjena na tijelu. Nakon pregleda može biti potreban ultrazvuk, rendgen, magnetna rezonanca, kompjuterizovana tomografija ili laboratorijska analiza. Kada snimanje ne može pouzdano odrediti prirodu promjene, uzima se uzorak tkiva biopsijom i šalje na patološku analizu.

NHS navodi da početna obrada kvržice može uključivati pregled, krvne nalaze i ultrazvuk, dok specijalista prema potrebi koristi magnetnu rezonancu, kompjuterizovanu tomografiju ili biopsiju. Biopsija omogućava pregled ćelija ili tkiva pod mikroskopom i važna je kada treba razlikovati dobroćudnu promjenu od tumora koji zahtijeva posebno liječenje.

Praćenje promjene: Kvržicu ne treba stiskati, probadati niti pokušavati ukloniti kod kuće. Korisno je pratiti njenu veličinu, boju, bolnost i brzinu rasta te zabilježiti datum kada je prvi put primijećena. Pregled treba zakazati ako promjena traje duže od dvije sedmice, povećava se, tvrda je, nepokretna, bolna, crvena ili topla. Nakon postavljene dijagnoze važno je provesti preporučenu terapiju jer neliječena infekcija može zahvatiti dublja tkiva, dok odlaganje obrade tumorske promjene može otežati liječenje.

Preporuke za praćenje oslanjaju se na smjernice NHS-a, prema kojima pregled zahtijevaju kvržice koje rastu, bole, crvene su, tople, tvrde, nepokretne ili traju duže od dvije sedmice. Ovi kriteriji ne postavljaju dijagnozu, već pomažu da se osobe s promjenama koje zahtijevaju dodatnu obradu na vrijeme upute ljekaru.

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR