Ljiljana Žikić Karađorđević, heroina, u civilstvu je služila kao inženjer organizacijskih znanosti. Tragično, život je izgubila volontirajući u Vojsci Jugoslavije tijekom NATO agresije na SR Jugoslaviju i terorističkih napada albanskih terorista s Kosova i Metohije. Njezina žrtva dogodila se dok je služila u 125. motoriziranoj brigadi.

Godine 1978. nosila je cijenjenu titulu miss Jugoslavije. Posmrtno je odlikovana cijenjenim Ordenom za zasluge na području obrane i sigurnosti I. stupnja. List “Svet” objavio je 26. travnja 1999. godine njezine domoljubne stihove u kojima je gorljivo izjavljivala: “I u smrti ću stati kao zaštitnica Srbije…” Nadalje, napisala je potresnu pjesmu pod naslovom “Ni groba” može potvrditi moju odsutnost”…

Dana 1. travnja 1999. godine, tijekom borbenog zadatka kod sela Ljubenić u općini Peć, tragično je izgubila život u zasjedi koju su joj priredili albanski teroristi. U znak priznanja za njezin izniman doprinos obrani i sigurnosti posthumno je odlikovana prestižnim Ordenom za zasluge prvog stupnja. Nažalost, uspomena na ovu herojsku srpsku ličnost nije očuvana u našoj zemlji, a značajan broj Srba i dalje ne zna za njeno postojanje… kako je ranije objavljeno na Facebook stranici Jedna je Srbija.

Tijekom bombardiranja SR Jugoslavije, Ljiljana Žikić Karađorđević nesebično je služila kao dobrovoljac u srpskoj vojsci. Duboki stihovi njezine pjesme, trajno naslijeđe koje je iza sebe ostavila naciji, zauvijek će biti urezani u srpsku povijest, poput trajnog traga u kolektivnom sjećanju. Rođena 9. ožujka 1957. u Kragujevcu, Ljiljanine rane godine bile su ispunjene glazbom i plesom jer je pohađala školu posvećenu tim oblicima umjetnosti. U djetinjstvu je čak sudjelovala u renomiranom dječjem kazalištu “Jaokim Vujić”.

Godine 1978. postigla je titulu Miss nakon pobjede na prestižnom natjecanju. Kasnije je nastavila visoko obrazovanje i diplomirala kao inženjer organizacijskih znanosti na beogradskom FON-u. Ljiljana je kroz život doživjela dva braka i bila blagoslovljena sa šestero djece. Nažalost, 1. travnja 1999. godine platila je najvišu cijenu za svoju nepokolebljivu predanost domovini, svrstavši se u red onih hrabrih žena koje su bile spremne žrtvovati sve.