U današnjem svijetu se sve veći postotak hrane kategoriše kao “junk food” ili nezdrava hrana koja štetno utječe na naše srce i druge organe. O ovoj temi više je govorila dr. Bašić tokom gostovanja u jednoj emisiji, a tom prilikom je istakla određene stvari na koje bi trebali obratiti pažnju.
U svom predavanju dr. Bašić se osvrnula na štetne učinke koje odabir hrane i pića može imati ne samo na srce već i na cjelokupnu dobrobit organizma. Bolesti srca vodeći su uzrok smrtnosti u našoj naciji. Značenje prehrane u promicanju zdravog srčanog mišića, održavanju optimalne funkcije krvnih žila i regulaciji krvnog tlaka široko je poznato. Duljina i kvaliteta života ovise o pravilnoj prehrani. Unatoč tome, postoji mnoštvo zabluda oko toga koju hranu isključiti iz zdrave prehrane. Održavanje dobro uravnotežene prehrane i zdravog tijela zahtijeva pažljiv pristup koji izbjegava potpuno isključivanje određene hrane, umjesto toga naglašavajući umjerenost. Uz to, podrijetlo i sastav hrane koju konzumiramo treba pažljivo razmotriti kao temeljni aspekt postizanja optimalne prehrane.
Postoji prevladavajuća zabluda o utjecaju mesa, posebno crvenog mesa, na zdravlje srca. Ovo pogrešno shvaćanje često navodi pojedince da izbace crveno meso iz svoje prehrane bez odgovarajućeg opravdanja. Prema riječima dr. Snežane Bašić, specijalistice interne medicine i kardiologinje, meso i mesne prerađevine nisu sami po sebi štetni za zdravlje srca. Pravi krivci su aditivi ugrađeni u mesne proizvode i obrada mesa na visokim temperaturama. Nadalje, izvor mesa koje konzumiramo jednako je važan kao i izvor drugih namirnica poput voća i povrća. Dr. Bašić naglašava kako ne postoji nešto kao “loša” hrana za srce, sve dok prakticiramo umjerenost i pazimo da je naša hrana pravilno nabavljena i sastavljena, što u konačnici koristi našem cjelokupnom zdravlju.
Dr. Bašić ističe važnost dobivanja vitalnih bjelančevina i masti iz hrane, posebice onih dobivenih iz mesa. Međutim, utjecaj na tijelo ne pripisuje se izravno samoj hrani, već prisutnosti štetnih tvari u njoj. Dok dr. Bašić ne obeshrabruje konzumaciju mesa, posebice crvenog, predlaže da se odlučite za starije vrste poput svinjetine i govedine koje nisu bile izložene hormonskim tretmanima. Ove specifične vrste mesa igraju ključnu ulogu u promicanju optimalne tjelesne funkcije, dok su mlađa mesa poput janjetine i jaretine prikladnija za konzumaciju.
Dr Bašić u razgovoru za MONDO portal otkriva da piletina koju trenutno konzumiramo nije proizvod prirodne selekcije već genetski modificiran organizam. Moderna piletina selektivno je uzgajana da ima neproporcionalno velika prsa, što je rezultiralo transformacijom bijelog mesa u najznačajniju komponentu, dok su bataci i karabatak bili ranije istaknutiji. Ova promjena u našoj opskrbi hranom je razlog za zabrinutost, posebno jer je uglavnom konzumiraju djeca, koja su osjetljivija na hormonalne promjene, što potencijalno dovodi do ranijeg puberteta. Dr. Bašić također ističe da unatoč zabrani GMO hrana ostaje primarni problem jer su mnogi od tih proizvoda, uključujući dječje mlijeko, čokoladu i soju, još uvijek dostupni na tržištu te se koriste u brojnim prehrambenim artiklima.
Pojašnjenje liječnika određene fiziološke promjene, posebice na krvnim žilama i upalnim procesima, pripisuje konzumaciji genetski modificirane hrane i posljedičnom hormonalnom disbalansu. Naglašava se da unošenje hormona hranom može biti štetno za krvne žile, jer se svaki višak hormona smatra toksičnim. Osim toga, ne treba zanemariti utjecaj čimbenika okoliša, poput onečišćenja zraka, na kvalitetu hrane koju konzumiramo.
