Debljina, takođe poznata kao adipoznost ili gojaznost, je preovlađujuće i zabrinjavajuće stanje koje karakteriše prekomerno nakupljanje masnih ćelija u ljudskom telu. Ovaj problem je eskalirao i postao značajan globalni zdravstveni problem koji utiče na pojedince u različitim demografskim kategorijama.
Važno je napomenuti da se debljina može manifestirati u dva različita oblika, od kojih svaki ima različite uzroke i implikacije. Prvi tip se obično pojavljuje u ranom djetinjstvu, pokazujući postepeni porast tjelesne težine koji se intenzivira tokom adolescencije. S druge strane, drugi tip se pretežno javlja u odrasloj dobi, u velikoj mjeri pod utjecajem neadekvatnih prehrambenih navika i sjedilačkog načina života bez fizičke aktivnosti.
U modernoj eri, pojedincima je postalo sve lakše da se ugoje kao rezultat njihovog nezdravog ponašanja u ishrani i nedostatka fizičke vježbe. Uopšteno govoreći, muškarci imaju tendenciju da otprilike 15-20% ukupne tjelesne težine čine masno tkivo, dok žene obično imaju oko 20-25%. Na distribuciju i količinu masnog tkiva u tijelu utiču faktori kao što su dob i spol, a ono je raspršeno u različitim regijama, sa značajnom koncentracijom u potkožnom sloju. Masno tkivo se prvenstveno sastoji od adipocita, koji se obično nazivaju masnim ćelijama, koji akumuliraju i stvaraju masne naslage.
Svaki pojedinačni adipocit funkcionira kao minijaturna tvornica, proizvodi, razgrađuje, skladišti i oslobađa masnoću kao i energiju. Masno tkivo igra ključnu ulogu u skladištenju energije u tijelu, ali također može predstavljati zabrinutost za pojedince. Kada se prekomjerne količine energije konzumiraju hranom, to rezultira povećanjem tjelesne težine i akumulacijom neiskorištene energije. Iznenađujuće, debljanje se može dogoditi čak i ako se sagori manje kalorija, posebno u kombinaciji sa sjedilačkim načinom života koji dodatno ometa korištenje ovog viška energije.
