U današnjem članku vam pišemo na temu prehrane i njenog utjecaja na zdravlje srca, onako kako bi o tome pisao neko ko je godinama slušao savjete liječnika i pokušavao ih primijeniti u svakodnevnom životu. Ovo nije tekst o zabranama i strahu, već o razumu, umjerenosti i svjesnim izborima koje pravimo svaki dan.
Prema riječima dr. Bašića, određena hrana i piće mogu imati negativan utjecaj ne samo na srce, već i na cijeli organizam. U našoj zemlji bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrtnosti, a dobro je poznato da prehrana ima ključnu ulogu u očuvanju zdravog srca, elastičnih krvnih žila i normalnog krvnog tlaka.
Ipak, najveći problem leži u pogrešnim uvjerenjima – ljudi često misle da zdravlje znači potpuno izbacivanje određenih namirnica, dok je prava istina mnogo jednostavnija: ključ je u umjerenosti i kvaliteti hrane.
Dr. Bašić naglašava da ne postoji namirnica koja sama po sebi šteti srcu. Hrana postaje problem tek kada je lošeg porijekla, industrijski obrađena ili konzumirana u prevelikim količinama. Upravo zato savjetuje da se više pažnje posveti sastavu i načinu pripreme, a manje etiketama „zdravo“ i „nezdravo“.
- Jedna od najčešćih zabluda vezana je za meso, posebno crveno meso. Mnogi su ga izbacili iz prehrane u strahu za srce, ali prema riječima ove liječnice, meso samo po sebi nije neprijatelj zdravlja. Problem nisu ni mesne prerađevine same po sebi, već aditivi koji se u njih dodaju i način obrade, posebno pri visokim temperaturama. Također, izuzetno je važno porijeklo mesa. Meso koje potječe od životinja uzgojenih bez hormona i agresivnih dodataka ima potpuno drugačiji učinak na tijelo.
Dr. Bašić posebno ističe važnost starijih vrsta mesa poput svinjetine i junetine, koje smatra esencijalnima za ljudski organizam jer osiguravaju bjelančevine i masti nužne za normalno funkcioniranje tijela. Janjetina i jaretina također se preporučuju kao kvalitetne opcije mlađeg mesa. Hrana ne šteti – štete dodaci i hormoni koji se u njoj nalaze.
S druge strane, liječnica izražava zabrinutost kada je riječ o piletini, i to ne samo zbog srca, već i zbog utjecaja na imunitet i hormonalni sustav. Prema njenim riječima, piletina kakvu danas konzumiramo više nije rezultat prirodne selekcije. Riječ je o intenzivno uzgojenim životinjama s neprirodno velikim prsima, dok su ostali dijelovi tijela zanemareni. Nekada su bataci i karabataci bili dominantni, dok danas prevladava bijelo meso.
Ova promjena dovela je do masovne i česte konzumacije piletine, posebno među djecom. Dr. Bašić upozorava da takva prehrana može dovesti do ranijeg ulaska u pubertet, što je jasan znak poremećaja hormonalne ravnoteže.
Kada se govori o genetski modificiranoj hrani, liječnica ističe da je to jedna od najvećih prijetnji modernoj prehrani. Iako se često tvrdi da je GMO hrana zabranjena, ona je i dalje prisutna u velikom broju proizvoda – od dječjih formula, preko slatkiša, do soje koja se koristi u mnogim industrijskim namirnicama. Prema njenim riječima, hormonalni poremećaji i upalne reakcije u tijelu često su posljedica dugotrajnog unosa takve hrane.
Svaki višak hormona, bez obzira na izvor, može biti toksičan. Kada se hormoni unose hranom, oni mogu oštetiti krvne žile i dugoročno ugroziti rad srca. Osim prehrane, dr. Bašić naglašava i utjecaj okoliša, poput zagađenja zraka, koji dodatno narušava kvalitetu namirnica koje konzumiramo.
- Posebno upozorenje odnosi se na gazirana pića, uključujući i gaziranu vodu, koju mnogi pogrešno smatraju zdravom alternativom. Prema riječima liječnice, sva gazirana pića imaju zakiseljavajući učinak na organizam. Ugljični dioksid povećava kiselost u tijelu, što negativno utječe na krvne žile, srce i cijeli sustav.
Iako umjerena konzumacija alkohola – jedna do dvije čašice – može povoljno djelovati na cirkulaciju, pretjerivanje ima suprotan učinak i može ozbiljno oštetiti srčani mišić. Zato se naglašava važnost mjere i svjesnog odnosa prema alkoholu.
Kao podršku zdravlju srca, dr. Bašić preporučuje prirodni koenzim Q10, koji ima ključnu ulogu u opskrbi mitohondrija kisikom. Budući da su mitohondriji zaduženi za rad mišića, uključujući i srčani, Q10 direktno doprinosi snazi i izdržljivosti srca.
Na kraju, liječnica upozorava da povećana kiselost u organizmu dovodi do smanjenja razine kisika u krvi i povećanja ugljičnog dioksida, što stvara idealne uvjete za razvoj ozbiljnih bolesti. Zato zdrava prehrana nije pitanje mode, već dugoročne brige o sebi.
Ovaj pogled na prehranu podsjeća nas da zdravlje ne dolazi iz krajnosti, već iz ravnoteže. Ne iz straha, već iz razumijevanja. I upravo u toj ravnoteži leži najveća snaga našeg srca
