Disfunkcija ovog organa može trajati do tri mjeseca, bez očitih simptoma. Često zanemarena, kronična bubrežna bolest (CKD) značajan je problem u globalnom zdravstvu. Njegova suptilna priroda dovodi do zanemarivanja simptoma, što rezultira podcjenjivanjem njegove prevalencije. Iznenađujuće, kronična bubrežna bolest javlja se dvostruko češće od dijabetesa i nevjerojatnih 20 puta češće nego rak ili HIV/AIDS. Samo u 2017. godini ova podmukla bolest odnijela je živote 2,6 milijuna osoba, učvrstivši svoju poziciju jednog od primarnih uzroka smrti.
- Prikrivena bolest Opisana kao “podmukla”, kronična bubrežna bolest je stanje koje se u početku manifestira bez vidljivih simptoma, što otežava otkrivanje. Simptomi, poput umora, glavobolje, visokog krvnog tlaka i nedostatka zraka, nisu odmah povezani s problemima s bubrezima, što je česta pojava kod mnogih pacijenata. Tek kroz niz testova značajan broj pacijenata otkrije da im je funkcija bubrega pala na samo 10 posto, zbog čega je potrebno započeti dijalizu. Stoga je ključno obratiti pozornost na tijelo i pravovremeno reagirati na sve neobične pokazatelje. CKD karakteriziraju poremećaji u strukturi i funkciji bubrega koji traju najmanje tri mjeseca. U početku se oštećenje bubrega očituje nepravilnim sastavom krvi i urina, kao i nepravilnostima u izgledu bubrega i mokraćnih kanala.
Te abnormalnosti mogu se identificirati različitim metodama pregleda bubrega, uključujući ultrazvučno snimanje. Simptomi koronarne bolesti srca (CHD) Povišene razine krvnog tlaka Hipertenzija Ne samo da bole leđa, nego i cijelo tijelo pati od nelagode. Osjećate i nelagodu od svrbeža i bol od grčeva u nogama. Donji ekstremiteti su zahvaćeni zastojem u rastu, što rezultira niskim rastom i primjetnim savijanjem kostiju.
- Lice, stopala i trbuh mogu imati oticanje. Doživljaj nedostatka apetita, osjećaja mučnine i epizoda povraćanja. Prisutnost anemije često dovodi do osjećaja slabosti i umora. Doživljavanje problema s činom mokrenja. Presudne mjere u borbi protiv bolesti. Vrijedno je napomenuti da rutinske procjene u području medicine rada često ne uključuju mjerenje kreatinina u serumu ili urinu. Ovo naglašava nužnost probira, osobito među populacijama s većim rizikom od kronične bolesti bubrega. Za borbu protiv ovog stanja ključno je poboljšati naše razumijevanje zdravih stilova života, promijeniti obrasce prehrane i prihvatiti napredak u medicinskoj tehnologiji.
Ove mjere predstavljaju značajne izglede, posebno za visokorizične skupine kao što su osobe s dijabetesom, hipertenzijom ili kardiovaskularnim bolestima. Često skrivena i neotkrivena, kronična bubrežna bolest opasna je prijetnja koja se može nadvladati budnim prepoznavanjem simptoma i ranim otkrivanjem, što omogućuje učinkovitu borbu protiv ove teške bolesti.
BONUS TEKST:
U NASTAVKU PROČITAJTE NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI…
Bubrezi, koji su ključni organi u ljudskom tijelu, imaju ključnu funkciju održavanja ravnoteže tekućine, eliminacije otpadnih tvari iz krvotoka, kontrole krvnog tlaka i stvaranja hormona koji su vitalni za sveukupno blagostanje. Evo nekoliko značajnih detalja u vezi s bubrezima: U donjem dijelu leđa, s obje strane kralježnice, nalazi se par organa poznatih kao bubrezi. Svaki bubreg, oblika graha i veličine šake, igra ključnu ulogu u tijelu. Ureteri, dvije cijevi koje služe kao kanali, povezuju bubrege s mokraćnim mjehurom, olakšavajući transport urina iz bubrega u mokraćni mjehur.
Bubrezi igraju vitalnu ulogu u filtraciji krvi, uklanjanju otpadnih tvari i viška tekućine. Ovaj zamršeni proces uključuje izbacivanje otpadnih tvari poput uree, kreatinina i mokraćne kiseline, uz očuvanje bitnih tvari poput vode, elektrolita i hranjivih tvari. Ravnotežu tekućine i elektrolita u tijelu pomno reguliraju bubrezi, koji koriste filtraciju i reapsorpciju kako bi postigli ovaj zadatak. Ovim zamršenim procesom bubrezi osiguravaju da tijelo održava idealne razine tekućine, elektrolita (uključujući natrij, kalij i kalcij) i kiselo-baznu ravnotežu. Bubrezi igraju ključnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka nadgledanjem važnih procesa poput kontrole volumena krvi i otpuštanjem hormona poput renina, koji upravljaju kontrakcijom krvnih žila i razinama natrija u tijelu.
Bubrezi igraju ključnu ulogu u proizvodnji hormona, proizvodeći različite esencijalne hormone poput eritropoetina, koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži, i aktivnog oblika vitamina D, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju i regulaciju razine kalcija u tijelu. Čin mokrenja uključuje skupljanje otpadnih tvari i dodatne tekućine iz krvi, koji se zatim pohranjuju u mokraćni mjehur kroz uretere. Nakon što mjehur dosegne svoj kapacitet, javlja se osjećaj potrebe za mokrenjem, što dovodi do izbacivanja urina iz tijela putem uretre.
Održavanje optimalnog cjelokupnog tjelesnog zdravlja ovisi o pravilnom funkcioniranju bubrega. Svako oštećenje ili neispravan rad ovih vitalnih organa može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama, poput zatajenja bubrega, hipertenzije, neravnoteže u razinama elektrolita i razvoja kronične bolesti bubrega. Stoga je imperativ usvojiti zdrav način života, koji uključuje redovne liječničke preglede i odgovarajuću hidrataciju, kako bismo održali dobrobit naših bubrega.
