Ruski agronomi pružili su do sada mnogo saznanja o prirodnom uzgoju plodnog tla i rastu biljaka, eliminirajući potrebu za tradicionalnim metodama poput okopavanja, zalijevanja ili prskanja. Na ovu temu napisani su brojni članci na internet forumima, ali i društvenim mrežama koje su u današnje vrijeme znatno popularnije. U nastavku današnjeg članka prenosimo vam u cjelosti tekst vezan na ovu temu, koji je prethodno objavjenom na jednom internet forumu.
Danas vam donosimo intrigantne savjete ruskog agronoma koji predlaže način uzgoja prirodnog povrća. Opće je poznato da se najplodniji dio Zemljinog tla nalazi blizu površine. Stoga, prema riječima ovih agronoma, nema potrebe narušavati prirodno plodnu površinu tla prilikom kopanja jama za sadnju. Preporuka ruskih agronoma je da se različite kulture međusobno sade. Na primjer, kada sadite presadnice rajčice, preporučljivo je da ih prošarate s drugim povrćem poput paprike, krastavaca i drugog, stavljajući jednu presadnicu za drugom. Čineći to, ovi različiti usjevi imaju uzajamnu korist i štite se od bolesti. Ovaj pristup je ukorijenjen u uvjerenju da je oponašanje prirode korisnije nego suprotstavljanje njoj.
Za početak, važno je napomenuti da zemlja ne posjeduje plodnost potrebnu za rast. Iako tlo igra ključnu ulogu, ono samo djeluje kao osnova na kojoj se može razviti plodni sloj. Naš početni fokus bit će na procesu otapanja i rahljenja tla. Ovaj se proces može postići bez napora uzastopnim uvođenjem jednogodišnjih biljaka s ekstenzivnim sustavom korijena. Nakon što ove biljke završe svoj životni ciklus i njihovo korijenje nestane, za sobom će ostaviti praznine u zemlji. Iako vam može biti ugodno, korištenje malča je optimalna metoda za održavanje vlažnosti tla. Uzgajate li jagode, preporučuje se svaku sadnicu obaviti obilnim slojem slame. Ova će slamka prirodno stvarati vlagu iskorištavajući fluktuacije temperature. Zbog toga će se rosni sloj formirati oko biljke i tijekom dana i tijekom noći. Ovaj pristup je jednostavan i nekompliciran. Imajte na umu da se ovi propisi odnose isključivo na organski uzgoj i male vrtove. Također treba napomenuti da ruski agronomi koji zagovaraju sadnju bez tla dijele to stajalište.
Kada govorimo o plodnosti tla, prvenstveno mislimo na obilje esencijalnih biljnih hranjiva (dušik, fosfor i kalij), pH vrijednost, sadržaj organske tvari (humus) i teksturni sastav. Plodna tla obično pokazuju neutralan pH, veliku dostupnost hranjivih tvari i povoljna fizikalna svojstva. Plodnost poljoprivrednih tala, na kojoj ovisi njihova produktivnost, određena je nizom čimbenika kao što su njihova fizikalna, kemijska i biološka svojstva, koja mogu značajno varirati zbog podrijetla i razvoja pod utjecajem različitih čimbenika poput matičnog supstrata, klime , i ljudske aktivnosti. Ljudska intervencija odigrala je značajnu ulogu u oblikovanju trenutne plodnosti većine poljoprivrednih tla. Na primjer, ljudi su izmijenili obradivo zemljište kako bi stvorili antropogeni sloj tla, koji se proteže do dubine od 25-30 cm, što nije prirodno pronađeno. Ova promjena uzrokovana ljudskim djelovanjem, prvenstveno preradom, rezultirala je povećanjem razine hranjivih tvari za biljke, smanjenim sadržajem organske tvari ili humusa i povećanom sposobnošću zadržavanja vode u tlu.
Problem koji se javlja kod intenzivne poljoprivredne proizvodnje je zbijanje tla do kojeg dolazi kada se tlo obrađuje pretjerano vlažno ili čak mokro. Ovaj problem je najteži pri radu s teškom traktorskom opremom na vlažnim glinastim tlima. Činom gaženja tla smanjuje se broj pora u njemu i narušava se njegova struktura, što rezultira štetnim učincima na rast i razvoj korijena usjeva, kao i mikrobiološku aktivnost u tlu. Stoga je imperativ za savjesne poljoprivrednike da obavljaju poljoprivredne poslove koji uključuju teške strojeve samo kada su uvjeti vlažnosti tla optimalni.
Kako bi se održala optimalna plodnost tla, ključno je imati uspješnu populaciju mikroorganizama koji imaju vitalnu ulogu u razgradnji biljnih ostataka. Kako bi se potaknula snažna mikrobiološka aktivnost, važno je u tlo stalno dodavati odgovarajuće količine organske tvari poput žetvenih ostataka i organskih gnojiva. Osim toga, bitno je dati prioritet očuvanju strukture tla i minimizirati zbijanje kako bi se osigurali optimalni uvjeti.
