Sirotinjska jela”, kako ih nazivamo s nostalgijom, predstavljaju skromne, ali često ukusne obroke koji su se često pripremali u domaćinstvima u vremenima ograničenih resursa ili udaljenosti od trgovina. Evo spiska ovih jednostavnih, ali omiljenih jela:

 

 

  1. Sladak kupus bez mesa: Kombinacija povrća poput kupusa, crnog luka, šargarepe, paprike, belog luka, paradajza i peršuna čini ovaj zdrav ručak ukusnim i nutritivno bogatim.
  2. Restovani krompir: Prženi crni luk sa kuvanim krompirom, začinjen alevom paprikom, solju i biberom, stvara jednostavan, ali zadovoljavajući obrok.
  3. Hleb, mast i aleva paprika: Ovo jednostavno jelo, koje se sastoji od hleba, masti i aleva paprike, može izazvati snažne emotivne reakcije i podsjećati na djetinjstvo.
  4. Krompir kuvan u ljusci: Kuvani krompir poslužen uz sir i paradajz salatu čini lagan i osvježavajući obrok, posebno u vrućim ljetnim danima.
  5. Kljukuša: Kombinacija narendanog krompira, crnog luka, brašna i vode stvara jednostavnu, ali zadovoljavajuću kljukušu, koja se peče u tepsiji.
  6. Stari hleb u kiselo mleko: Hleb udrobljen u hladno kiselo mleko ili jogurt predstavlja brz i jednostavan doručak ili večeru, pogodan i za djecu.
  7. Popara: Stari hleb udrobljen u vrelu vodu, preliven uljem ili masti, može se obogatiti sirom ili kajmakom za dodatnu ukusnost.
  8. Klot pasulj: Pasulj sa dodatkom šargarepe, paprike i luka pruža obilan i hranljiv obrok bez potrebe za mesom.
  9. Prženice: Umjesto suvomesnatih proizvoda, prženice su odličan izbor za doručak ili večeru, posebno uz čašu jogurta.
  10. Krompir čorba: Proprženi luk i šargarepa sa krompirom, vodom i sokom od paradajza čine ovu čorbu bogatu i ukusnu.
  11. Jabuke u šlafroku: Kolutovi jabuka umočeni u smjesu za palačinke i isprženi, zatim posuti šećerom u prahu, pružaju slatki zalogaj koji mnogi vole.
  12. Stari hleb sa mlekom i šećerom: Hleb isečen na kockice, posut šećerom i preliven vrelim mlekom, čini jednostavan, ali sladak obrok.
  13. Pita zalivača: Slojevi kora preliveni vrelom vodom čine ovu pitu jednostavnom i ukusnom.

Ova jela su ne samo ekonomična, već i ukusna, te nas često vraćaju u prošlost, kada su se pripremala s ljubavlju i kreativnošću.

BONUS TEKST

Andjelika, poznata i kao Angelica sylvestris, divlja je biljka koja prirodno raste duž reka, na vlažnim pašnjacima i u šumama na većim nadmorskim visinama. Ova biljka ima bogatu istoriju i legendu koja joj pridaje izuzetna lekovita svojstva.

Prema legendi, sveti Arhangel Mihailo otkrio je lekovitost andjelike kao sredstvo za lečenje kuge, strašne bolesti koja je u prošlosti harala svetom. Zbog toga je biljka dobila naziv “archangelica”, što na latinskom znači “arhanđeoska”. Kasnije je naziv “archangelica” evoluirao u “andjelika”.

Andjelika je visegodišnja biljka koja može narasti od 0,5 do 2 metra u visinu. Njeni sitni beli cvetovi sa roze prelivima mogu se videti od jula do oktobra meseca.

U herbalnoj medicini, celokupna biljka andjelike koristi se kao lekovito sredstvo. Koren se sakuplja u proleće i jesen, dok se ostali delovi biljke prikupljaju tokom cvetanja. Svi delovi biljke (koren, stabljika, listovi, cvetovi, seme) imaju lekovita svojstva.

Andjelika se najčešće koristi za lečenje problema sa organima za varenje, kao što su nadimanje, gasovi u stomaku, grčevi i problemi sa želucem. Takođe, ova biljka pomaže u čišćenju bešike i krvi, olakšava simptome kašlja, vrtoglavice, glavobolje i menstrualnih bolova. Poznata je i po svojim sedativnim svojstvima, koja pomažu u smanjenju napetosti i stresa, kao i u otvaranju apetita.

Andjelika se takođe koristi kao začin u kuhinji zbog svog prijatnog i aromatičnog mirisa. Dodaje se u salate, sosove, supe, džemove, likere i mnoge druge recepte.

Zbog svojih izuzetnih lekovitih i aromatičnih svojstava, andjelika je postala neizostavan deo herbalne medicine i kulinarske tradicije širom sveta.