“TO JE TEČNA SMRT”! Poznati kardiolog upozorio na napitak koji piju skoro svi: “NE STAVLJAJTE TO VIŠE U USTA”!

U današnjem članku vam donosimo upozorenje američkog kardiohirurga dr. Jeremyja Londona o popularnom piću koje je nazvao „tečnom smrću“. Riječ je o zaslađenim gaziranim sokovima koji zbog velike količine šećera mogu povećati rizik od gojaznosti, dijabetesa i srčanih bolesti ako se često konzumiraju. U nastavku saznajte zašto je ovaj ljekar upozorio na njihovu svakodnevnu upotrebu i kojim zdravijim napicima ih možete zamijeniti.

Američki kardiohirurg dr. Jeremy London upozorio je na moguće zdravstvene posljedice česte konzumacije zaslađenih gaziranih napitaka, koristeći izraz „tečna smrt“ kako bi skrenuo pažnju na velike količine dodatog šećera. Pojedine limenke ovih popularnih pića mogu sadržavati približno 30 do 40 grama šećera, što je dovoljno da se dostigne ili premaši preporučeni dnevni unos za mnoge odrasle osobe. Redovno konzumiranje zaslađenih napitaka povezuje se s povećanjem tjelesne težine i većim rizikom od pojedinih hroničnih bolesti. Posebno je važno razumjeti zašto tečne kalorije često ne pružaju jednak osjećaj sitosti kao hrana i kako jednostavnim promjenama smanjiti unos šećera.

Gazirani sokovi dio su svakodnevnih navika velikog broja ljudi. Konzumiraju se uz ručak, tokom druženja ili kao osvježenje između obroka, a zbog ugodnog okusa i široke dostupnosti često se ne razmišlja o njihovom nutritivnom sastavu. Ipak, jedna limenka određenih zaslađenih napitaka može sadržavati količinu šećera koja predstavlja značajan dio preporučenog dnevnog unosa.

Na ovaj problem posebno je upozorio američki kardiohirurg dr. Jeremy London. Njegova izjava privukla je pažnju jer je popularne zaslađene gazirane sokove opisao izrazom „tečna smrt“. Iako takva formulacija zvuči dramatično, njome je želio naglasiti koliko dugoročno pretjerivanje sa šećerom može predstavljati problem za zdravlje.

Važno je razlikovati povremenu konzumaciju gaziranog soka od navike ispijanja više zaslađenih napitaka svakog dana. Zdravstveni rizici ne određuju se na osnovu jednog proizvoda, nego zavise i od ukupne ishrane, fizičke aktivnosti, tjelesne težine i drugih životnih okolnosti.

Zašto je dr. Jeremy London upotrijebio tako oštar izraz?

Dr. London je kroz svoja javna obraćanja isticao značaj svakodnevnih prehrambenih navika za zdravlje srca i krvnih sudova. Među proizvodima na koje je posebno skrenuo pažnju nalaze se zaslađeni gazirani napici, prvenstveno zbog sadržaja dodatog šećera.

Prema navodima iz njegovog razgovora za američki medij TODAY, izraz „tečna smrt“ upotrijebljen je namjerno kako bi upozorenje bilo upečatljivije. Time nije poručeno da povremeno ispijanje gaziranog soka neposredno ugrožava život, nego je naglašen problem dugotrajne prekomjerne konzumacije.

Jedan od razloga za zabrinutost jeste činjenica da ljudi kroz zaslađena pića mogu unijeti značajnu količinu kalorija, a da pritom nemaju osjećaj da su pojeli ili popili nešto posebno zasitno.

To može postati problem kada se uz uobičajene obroke svakodnevno konzumira nekoliko čaša zaslađenog soka. Ukupan energetski unos tada može porasti, čak i ako osoba nije povećala količinu hrane koju jede.

Koliko šećera može sadržavati samo jedna limenka?

Sadržaj šećera razlikuje se zavisno od vrste pića, proizvođača i veličine pakovanja. Pojedine limenke klasičnih gaziranih sokova sadrže između 30 i 40 grama šećera, što je količina koju mnogi ljudi ne očekuju u jednom napitku.

Američko udruženje za srce preporučuje ograničavanje dodatog šećera na približno 25 grama dnevno za žene i 36 grama za muškarce. Riječ je o preporukama koje se odnose na ukupan unos dodatog šećera iz hrane i pića.

Prema tome, samo jedna limenka određenog zaslađenog gaziranog pića može sadržavati više dodatog šećera od preporučene dnevne količine za žene, a u pojedinim slučajevima i za muškarce.

Posebno je važno imati na umu da gazirani sok nije uvijek jedini izvor šećera tokom dana. Dodani šećeri mogu se nalaziti i u slatkišima, desertima, zaslađenoj kafi, pojedinim mliječnim proizvodima i drugim namirnicama.

Zbog toga se stvarna dnevna količina šećera može povećavati kroz više različitih proizvoda, čak i kada nijedan od njih pojedinačno ne djeluje pretjerano sladak.

Zašto zaslađeni napici često ne stvaraju osjećaj sitosti?

Jedna od važnih razlika između hrane i zaslađenih pića odnosi se na način na koji organizam reaguje na unesene kalorije. Čvrsta hrana zahtijeva žvakanje, a njen sastav može značajno utjecati na osjećaj sitosti nakon obroka.

Proteini, vlakna i masti učestvuju u procesima koji utiču na probavu i regulaciju apetita. Kod zaslađenih napitaka osjećaj sitosti često nije jednako izražen, iako oni mogu sadržavati značajnu količinu energije.

Zbog toga osoba nakon konzumacije gaziranog soka može nastaviti jesti uobičajene obroke, bez odgovarajućeg smanjenja količine hrane. Ako se takva navika često ponavlja, povećava se mogućnost unosa više kalorija nego što organizmu treba.

Prekomjeran unos energije tokom dužeg perioda može doprinijeti povećanju tjelesne težine. Redovna konzumacija zaslađenih napitaka također se povezuje s većim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.

Važno je razlikovati šećer koji se dodaje napicima od šećera prirodno prisutnog u cijelom voću. Voće osim prirodnih šećera sadrži vodu, vlakna i druge hranjive sastojke, pa se njegov nutritivni sastav razlikuje od običnog zaslađenog gaziranog soka.

Jednostavne zamjene koje mogu pomoći u smanjenju unosa šećera

Osobe koje svakodnevno konzumiraju zaslađene napitke ne moraju odmah uvoditi velike promjene u prehranu. Postepeno smanjivanje količine može predstavljati praktičan način da se navika prilagodi bez naglog odricanja.

Obična voda predstavlja jednostavan izbor za svakodnevnu hidrataciju jer ne sadrži šećer ni kalorije. Onima koji vole gazirana pića može odgovarati nezaslađena gazirana voda, koja pruža sličan osjećaj osvježenja bez dodatog šećera.

Druga mogućnost jesu nezaslađeni čajevi ili kafa bez dodatnog šećera. Vodi se također mogu dodati komadići svježeg voća ili listići mente kako bi dobila drugačiji okus.

Prilikom izbora biljnih napitaka i drugih zamjena korisno je provjeriti sadrže li dodani šećer. Neki proizvodi koji se predstavljaju kao laganiji ili prirodniji mogu također sadržavati zaslađivače ili značajne količine šećera.

Prirodni voćni sokovi mogu sadržavati vitamine, ali i znatnu količinu prirodnih šećera. Cijelo voće često je korisniji izbor zbog vlakana koja se nalaze u njegovom sastavu.

Poruka dr. Jeremyja Londona prvenstveno se odnosi na naviku redovnog unošenja velikih količina dodatog šećera. Pažljiviji izbor napitaka, umjerenost i razumijevanje nutritivnih deklaracija mogu pomoći da se svakodnevna prehrana postepeno prilagodi potrebama organizma.