Zdravko Šotra, proslavljeni srpski redatelj, uvijek iznova osvaja Srbiju svojim očaravajućim djelima, dok kultni filmovi i serije pobjedonosno osvajaju srca svake nove generacije. Gotovo je nemoguće pronaći nekoga u ovoj zajednici tko nije iskusio čari barem jedne njegove kreacije. Podrijetlom iz sela Kozice kod Stoca, Zdravko Šotra rođen je 13. veljače 1933. godine, a svoju slavnu karijeru filmaša započeo je krajem 50-ih godina prošlog stoljeća.
Televizijske serije Zdravka Šotre proteklih su godina stekle veliki broj gledatelja, osvojivši milijune gledatelja. Neki od njegovih popularnih naslova su Licem u lice, Glumac je glumac, Ranjeni orao, Više od igre, Priče iz Majstorove radionice, Učitelj, Nepobjedivo srce, Grijeh njene majke, Gdje limun žut cvate i mnogi drugi. Ne samo to, već su i njegovi dugometražni filmovi Igmanski marš, Braća po materi, Lajanje na zvijezde, Pljačka Trećeg Reicha, Ivkova slava, Zona Zamfirova i brojni drugi stekli veliku popularnost. Jedan od njegovih filmova, Zona Zamfirova, redatelja Zdravka Šotre, ostvario je nevjerojatnu prekretnicu postavši domaćim filmom s najvećom zaradom u povijesti, privukavši nevjerojatnih 1.200.000 gledatelja.
Unatoč svojim devedesetima i sjajnoj karijeri s više od 130 titula iza sebe, Šotra skromno priznaje da bi ipak nastavio raditi da nije osjećaja srama. Priznaje da bi, s obzirom na njegove poodmakle godine, bilo nepristojno preuzimati dodatne projekte, iako vrvi kreativnim idejama. Tijekom razgovora, direktor je izrazio svoje priznanje prirodi industrije koja se razvija, unatoč svom velikom iskustvu u njoj. U današnje vrijeme ljudi su motivirani željom za značajnim financijskim dobicima, uvjereni da će opsežna oglašavanja dovesti do novčanog uspjeha. Međutim, ova se strategija smatra vrlo štetnom. Redatelj je naglasio da je istinska kreativnost jedini put do trijumfa.
U drugoj polovici 1950-ih karijera mu je uzletjela jer je surađivao isključivo s cijenjenim pojedincima. Renomirani izvođači rado su prihvaćali njegove pozive, što je dovelo do njegovog angažmana u kultnim projektima kao što su “Više od igre”, “Braća po materi”, “Boj na Kosovu”, “Gospođa ministarka”, “Lajanje na zvijezde”, “Zamfirovo”. ”, “Zona”, “Pljačka Trećeg Reicha”, “Ivkova slava”, “Ranjeni orao”, “Grijeh njene majke”, “Šešir profesora Koste Vujića”, “Santa Maria della Salute”, “Aleksandar Jugoslavenski”. ,” i brojna druga djela. Unatoč raznim izazovima na tom putu, proslavljeni srpski redatelj, poznat po kultnim serijama i filmovima, zadržao je svoj jedinstveni stil i britak smisao za humor. Često se zaigrano pita zašto se publika nikad ne umara od njegovih filmova, baš kao i on. Uz zapažene uspjehe u karijeri, Zdravko, proslavljeni redatelj, uspješno je osvojio i oženio bivšu Miss Jugoslavije. Nažalost, nije uspio spasiti vezu i jednom je rekao: “Okolini su mi zavidjeli na mojoj vezi s Nikicom.”
Mnoštvo glasina i optužbi bilo je usmjereno prema meni, preplavljujući me svojom prisutnošću. Očuvanje blisko povezane umjetničke zajednice pokazuje se kao mukotrpan pothvat, koji zahtijeva izuzetan intelekt kakav posjeduju samo oni koji trijumfiraju. Nažalost, otkrio sam da mi nedostaje ta iznimna kvaliteta, činjenica za kojom duboko žalim. Nikica Marinović, zadivljujuća pojava koja dolazi iz komunističke zemlje Jugoslavije, hipnotizirala je svjetsku pozornicu svojom ljepotom.
Rođena u Dubrovniku 1948. godine, proslavila se kao prva pratilja na cijenjenom natjecanju za Miss svijeta 1966. godine, nadmašivši svoju kolegicu iz Indije Reitu Fari. Unatoč njezinoj neosporivoj privlačnosti, mnogi vjeruju da ju je povezanost s komunističkim režimom spriječila u osvajanju željene titule najljepše žene svijeta. Tragično, ne ostavljajući za sobom nikakve naznake o svojim motivima, bivša glazbenica, danas 61-godišnjakinja, popila je smrtonosnu dozu tableta za spavanje. Njezina prerana smrt nije bila popraćena oproštajnim pismom ili porukom s objašnjenjem. Vrijedi spomenuti da je bila majka sinu Marku, čiji je otac Šotra.
