Srce, vrlo zamršen organ, ostaje predmet stalnih istraživanja znanstvenika koji se, unatoč naporima, još uvijek susreću s neobjašnjivim fenomenima. Ovaj nedostatak razumijevanja doveo je do tekućih rasprava o razlozima koji stoje iza njegovog prestanka tijekom spavanja.
Vijest o preranoj smrti Aleksandra, sina poznatog harmonikaša Mirka Kodića, šokirala je cijelu zajednicu. Javnost je ostala bez riječi doznavši da je mladićevo srce prestalo raditi dok je mirno spavao, što potvrđuje i obdukcijski nalaz. Prema riječima stručnjaka, ova vrsta iznenadne smrti tijekom sna prvenstveno je povezana s tri specifična organa. Prema dr. Milindu Sovaniju, savjetniku za respiratornu medicinu pri Sveučilišnim bolnicama Nottingham NHS Trust, smrt u snu obično se povezuje s problemima koji se tiču srca, pluća ili mozga, kako je objasnio za Newsweek. Tijekom stanja sna značajno je smanjena naša sposobnost promptne reakcije na signale koji bi mogli ukazivati na bilo kakve nepravilnosti u tim organima.
Kardiolog Jack Flyer, u intervjuu za The Wall Street Journal (VSJ), objasnio je da bi, ako bi doživio pauzu u otkucajima srca od 10 sekundi dok stoji, izgubio svijest i kolabirao, što bi rezultiralo vidljivim udarcem pri udaru o pod . Nadalje je naglasio da dok spavaju, pojedinci nisu u stanju odgovoriti na vlastite simptome i stoga ne mogu reagirati na potencijalno opasne situacije. Devedeset posto slučajeva nepredviđenih i iznenadnih smrti koje se dogode dok pojedinci spavaju, obično se nazivaju noćna smrt, mogu se pripisati iznenadnom srčanom zastoju (SCA), kako izvještava VSJ. Samit Čag, medicinski direktor Centra za srčani ritam Cedars-Sinai, identificirao je osobe s koronarnom arterijskom bolešću, uvećanim srcem ili nepravilnim otkucajima srca (točnije ventrikularnom fibrilacijom) kao osobe s povećanim rizikom od pojave SCA.
Kada srce naglo prestane kucati, stanje poznato kao SCA, to rezultira prekidom cirkulacije krvi u vitalnim organima, što potencijalno može dovesti do smrti ako se ne primijeni hitna medicinska intervencija – nevjerojatnih 22 posto takvih incidenata događa se tijekom kasne večeri i ranim jutarnjim satima, od 22 do 6 ujutro. Prestanak rada srca, poznat kao srčani zastoj, događa se kada dođe do poremećaja u električnom sustavu srca. Ovaj prekid zaustavlja sposobnost srca da pumpa krv i osigurava esencijalne hranjive tvari tijelu. Posljedično, vitalni organi, uključujući i mozak, pate od neadekvatne opskrbe kisikom, što je ključno za održavanje života. Važno je napomenuti da se srčani zastoj ne smije brkati sa srčanim udarom, koji se događa kada je dotok krvi u srce naglo zapriječen masnim naslagama ili krvnim ugrušcima.
Brza i točna identifikacija srčanog zastoja i brzi početak kardiopulmonalne reanimacije ključni su za preživljavanje bolesnika. Ako mozak ostane bez kisika u trajanju od pet minuta, doći će do nepovratnog oštećenja mozga. Brzo provođenje kardiopulmonalne reanimacije, čak i izvan bolničkog okruženja, dvostruko povećava vjerojatnost preživljavanja srčanog zastoja. Prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, stariji pojedinci i muškarci suočeni su s najvećim rizikom od iznenadnog srčanog zastoja. Postoje li neki pokazatelji da srce možda ima problema koje ne treba zanemariti?
Simptomi su odsutni u gotovo polovici svih slučajeva srčanog zastoja, što ga čini izazovnim za otkrivanje. Međutim, neki se pojedinci mogu susresti s osjećajima poput lupanja srca ili vrtoglavice. Složenost proizlazi iz činjenice da se iznenadni srčani zastoj može manifestirati kao početni znak upozorenja. Pojedinci s već postojećim bolestima mogu povremeno osjetiti simptome kao što su ubrzani otkucaji srca ili otežano disanje. U slučaju iznenadnog srčanog zastoja, uobičajeno je da pacijent izgubi svijest i ima poteškoće s disanjem. Redoviti preventivni pregledi igraju ključnu ulogu u praćenju našeg cjelokupnog zdravlja, a osobe koje imaju bolove u prsima i poteškoće s disanjem zbog postojećih srčanih oboljenja trebale bi tim pregledima svakako dati prioritet.
