U današnjem članku Vam donosimo dramatičnu priču o velikoj finansijskoj i političkoj krizi koja je potresla Paragvaj nakon sloma jedne od najpoznatijih digitalnih banaka u zemlji. Gotovo tri miliona građana suočilo se s nemogućnošću pristupa vlastitom novcu, dok su sumnje u povezanost bankarskih problema s najvišim državnim zvaničnicima izazvale proteste, istrage i ozbiljnu političku neizvjesnost. U nastavku saznajte šta je dovelo do propasti banke, zbog čega se predsjednik Santiago Peña našao pod pritiskom i kakve su mogućnosti da građani povrate svoju ušteđevinu…
Gotovo tri miliona klijenata, stotine miliona dolara javnog novca i politička kriza koja je dovela do smjene predsjednika države. Paragvaj se suočava s ozbiljnim posljedicama sloma digitalne banke Ueno, koja je za nekoliko godina postala važan dio finansijskog sistema. Nakon regulatorne intervencije brojni građani izgubili su pristup svojim računima, dok su istrage o poslovanju banke otvorile pitanja odgovornosti njenog rukovodstva i najviših državnih zvaničnika.
Finansijski problemi Ueno Banke brzo su prerasli granice običnog bankarskog slučaja. Institucija koja je milionima stanovnika omogućila jednostavno korištenje digitalnih finansijskih usluga našla se u postupku sanacije, a građani su se suočili s neizvjesnošću oko vlastite štednje. Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da su među njenim deponentima bile i državne ustanove, uključujući institucije povezane s penzijskim sredstvima.
Političke posljedice pokazale su se jednako ozbiljnim. Predsjednik Santiago Peña, koji je ranije imao poslovne veze s grupacijom povezanom s bankom, pokušao je podnijeti ostavku. Parlament je, međutim, nastavio postupak opoziva i 6. novembra 2026. godine smijenio ga s dužnosti. Njegov nasljednik postao je dotadašnji potpredsjednik Pedro Alliana, dok se protiv bivšeg predsjednika nastavio pravosudni postupak.
Kako je popularna digitalna banka dospjela u finansijske probleme?
Ueno je poslovanje razvijao oslanjajući se na digitalne usluge, mobilne aplikacije i jednostavnije otvaranje računa. Takav pristup privukao je veliki broj korisnika, među kojima su bili i građani koji ranije nisu koristili tradicionalne bankarske usluge.
Za relativno kratko vrijeme banka je postala jedan od prepoznatljivijih finansijskih brendova u Paragvaju. Prema izvještajima Reutersa, imala je približno tri miliona klijenata u zemlji s oko 6,5 miliona stanovnika. Zbog takvog obima poslovanja problemi jedne institucije mogli su neposredno pogoditi veliki dio stanovništva.
Presudan trenutak nastupio je početkom novembra, kada je Centralna banka Paragvaja pokrenula postupak sanacije. Odluka je donesena 2. novembra, nakon što je regulator utvrdio da je pokazatelj solventnosti Uena pao ispod polovine zakonski propisanog minimuma.
Solventnost pokazuje ima li banka dovoljno vlastitog kapitala da pokrije rizike kojima je izložena. Kada se taj pokazatelj ozbiljno pogorša, regulator mora procijeniti može li institucija nastaviti sigurno poslovati i koje su mjere potrebne za zaštitu deponenata.
Centralna banka navela je da je odluka uslijedila nakon prilagođavanja finansijskih izvještaja tokom postupka regularizacije poslovanja. Cilj intervencije bio je očuvati imovinu banke, zaštititi štediše i ograničiti mogućnost širenja problema na druge finansijske institucije.
KLJUČNE INFORMACIJE
Ueno Bank imala je približno tri miliona klijenata. Centralna banka Paragvaja pokrenula je postupak sanacije 2. novembra 2026. godine zbog ozbiljnog pada pokazatelja solventnosti.
Prema objavljenim izvještajima, državne institucije držale su približno 850 miliona dolara sredstava u banci.
Regulator je naglasio da je problem vezan za konkretnu banku i da ne predstavlja dokaz opće nesolventnosti paragvajskog bankarskog sistema.
Građani ostali bez pristupa novcu, počele isplate štedišama
Za veliki broj stanovnika Paragvaja posljedice nisu se odnosile samo na finansijske pokazatelje. Nakon intervencije pojavili su se problemi s pristupom računima, zbog čega su građani bili zabrinuti kako će podmirivati svakodnevne obaveze.
Posebno težak položaj imali su oni koji su preko banke primali plaće, penzije ili čuvali najveći dio svoje ušteđevine. Nemogućnost korištenja vlastitih sredstava izazvala je proteste i dodatno povećala pritisak na državne institucije.
Centralna banka pokrenula je mehanizam zaštite depozita. Prema zvaničnim podacima, zakonska garancija iznosi do 228,3 miliona paragvajskih gvaranija po deponentu u jednoj finansijskoj instituciji. Taj iznos odgovara vrijednosti 75 minimalnih mjesečnih plaća prema pravilima koja se primjenjuju u zemlji.
Prvobitno je najavljena isplata do deset miliona gvaranija, a zatim je objavljen prošireni mehanizam avansne isplate do 40 minimalnih plaća. Isplate se provode putem određenih finansijskih institucija, uz provjeru prava pojedinačnih deponenata.
Prema podacima koje je Reuters objavio 8. novembra, do tada je gotovo 1,2 miliona štediša primilo ukupno oko 160 miliona dolara putem sistema garantovanih depozita.
Ipak, zakonska zaštita ne znači da će svako odmah dobiti cjelokupan iznos koji je imao na računu. Povrat sredstava iznad garantovanog limita zavisi od daljnjeg postupka sanacije, raspoložive imovine banke i odluka nadležnih organa.
Poslovne veze s bankom dovele do pada predsjednika
Bankarski slom postao je politički skandal zbog ranijih veza Santiaga Peñe s vlasničkom grupacijom Uena. Prema Reutersu, Peña je do marta 2025. godine bio dioničar kompanije povezane s kontrolom nad bankom.
Dodatna pitanja otvorena su zbog imenovanja Carlosa Carvalla na čelo centralne banke. Carvallo je prethodno bio povezan s Uenom, a nakon izbijanja skandala napustio je regulatornu funkciju.
Opozicioni političari optuživali su Peñu za sukob interesa i propuste u upravljanju državnim sredstvima. Posebno se raspravljalo o tome jesu li političke i poslovne veze utjecale na nadzor nad bankom i odluke o plasiranju javnog novca.
Peña je odbacivao tvrdnje o nezakonitom postupanju. Ipak, politički pritisak nastavio je rasti, a nezadovoljstvo se proširilo i na dio njegove stranke.
Početkom novembra najavio je ostavku, pozivajući se na potrebu očuvanja stabilnosti zemlje. Međutim, parlamentarni postupak nije zaustavljen. Senat je 6. novembra izglasao njegov opoziv, nakon čega je Pedro Alliana položio zakletvu i preuzeo predsjedničku dužnost.
Pravosudne posljedice nastavile su se i nakon smjene. Tužilaštvo je pokrenulo postupke protiv Peñe i Carvalla, a sud je odredio pritvor tokom istrage. Bivši predsjednik negirao je krivicu, dok njegov pravni zastupnik osporava optužbe.
VAŽNA NAPOMENA
Parlamentarna smjena s dužnosti i pokretanje krivičnog postupka nisu isto što i pravosnažna presuda. Istraga treba utvrditi jesu li počinjena krivična djela i kakva je bila odgovornost pojedinih zvaničnika.
Santiago Peña odbacuje optužbe, a konačnu odluku o njegovoj krivičnoj odgovornosti mogu donijeti nadležni sudovi.
Istraga obuhvatila rukovodstvo banke, nova vlast pokušava vratiti povjerenje
Finansijska istraga obuhvatila je i rukovodioce Ueno Banke. Nadležni organi pokrenuli su postupke protiv osmero sadašnjih i bivših predstavnika uprave zbog sumnji povezanih s poslovanjem institucije.
Među ključnim pitanjima nalaze se način odobravanja kredita, poslovni odnosi s povezanim kompanijama i okolnosti pod kojima su se finansijski pokazatelji banke pogoršali. Istražitelji trebaju utvrditi jesu li odgovorna lica prikrivala rizike ili postupala suprotno zakonskim obavezama.
Posebnu težinu cijelom slučaju daje javni novac koji se nalazio u banci. Približno 850 miliona dolara državnih sredstava predstavljalo je značajnu finansijsku izloženost, zbog čega se postavlja pitanje jesu li nadležne institucije na vrijeme prepoznale opasnosti.
Istovremeno, nova administracija pokušava stabilizovati situaciju. Predsjednik Pedro Alliana 9. novembra predložio je ekonomistu Jorgea Schreinera za novog čelnika centralne banke, uz potrebu odgovarajućeg institucionalnog odobrenja.
Alliana je imenovanje predstavio kao dio nastojanja da se ojačaju institucije i obnovi povjerenje građana. Centralna banka nastavlja postupak zaštite depozita, dok se istovremeno prati stanje ostalih banaka kako bi se spriječili dodatni poremećaji.
Za pogođene građane najvažnije pitanje ostaje kada će moći raspolagati svim svojim sredstvima. Broj klijenata Uena, povezanost banke s javnim institucijama i političke posljedice njenog sloma pokazuju koliko je značajno pravovremeno prepoznavanje finansijskih rizika i nezavisan nadzor nad institucijama kojima stanovništvo povjerava novac.
