Kada se pripremate za izlet u prirodu, osim rekvizita za zabavu i hranu, važno je da se pripremite i za zaštitu od krpelja. Njihova sezona traje od aprila do septembra, te je ključno znati kako postupiti u slučaju uboda, s obzirom na to da ubod krpelja može biti nosilac opasnosti od Lajmske bolesti.
- Krpelji su sitni paraziti koji obitavaju u bujnom zelenilu i visokoj travi te su aktivni u prirodi od ranih proljetnih do kasnih jesenjih mjeseci. Ujed krpelja koji je zaražen bakterijom Borrelia burgdorferi može dovesti do razvoja Lajmske bolesti.
Ovi paraziti borave na šumovitim područjima, u neobrađenoj vegetaciji, ali također se mogu naći uz rubove polja, u vrtovima, živicama i slično. Najaktivniji su u maju i junu te se hrane krvlju ljudi i mnogih životinja. Ukoliko su zaraženi, mogu prenositi uzročnika Lajmske bolesti.
- Infekcija Lajmskom bolešću obično se manifestira crvenilom u obliku prstena na mjestu uboda, koje se širi i traje 8 do 10 dana. Prvi simptomi se obično javljaju 7 do 10 dana nakon uboda, ali moguće je da se pojave i do mjesec dana kasnije.
Krpelj mora ostati pričvršćen na koži najmanje 48 sati kako bi došlo do infekcije. Uklanjanje krpelja moguće je pincetom, što se može obaviti kod kuće. Važno je uhvatiti krpelja što bliže koži i lagano ga izvući, izbjegavajući pritisak koji bi mogao uzrokovati izlazak sadržaja krpelja u kožu.
Ukoliko dođe do uboda krpelja, važno je pratiti simptome Lajmske bolesti i o tome obavijestiti liječnika. Testiranje na ovu bolest omogućeno je u državnim ustanovama, a terapija antibioticima propisuje se u skladu s težinom kliničke slike.
Najbolji način prevencije od krpelja uključuje izbjegavanje boravka u šumovitim područjima kad god je moguće, nanošenje repelenata na kožu prije izlaska u prirodu te nošenje svijetle odjeće koja pokriva ruke i noge, s pantalonama uvučenim u čarape.
BONUS TEKST
Bioraznolikost ili biološka raznolikost predstavlja raznovrsnost živih organizama na Zemlji, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme, kao i kompleksne ekosisteme u kojima žive. Ova raznolikost igra ključnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže, pružajući usluge ekosistema poput pročišćavanja zraka i vode, oprašivanja biljaka, te regulacije klime.
Međutim, sve više prirodnih staništa se uništava zbog ljudskih aktivnosti poput krčenja šuma, urbanizacije, poljoprivrede i industrije. To rezultira gubitkom staništa i smanjenjem broja vrsta, što ima ozbiljne posljedice po globalnu bioraznolikost.
Upravo zato, očuvanje bioraznolikosti postaje imperativ današnjice. To je zadatak koji ne leži samo na ramenima pojedinaca, već zahtijeva zajednički angažman društva, vlada, nevladinih organizacija i industrije. Evo nekoliko ključnih koraka koje možemo poduzeti kako bismo doprinijeli očuvanju bioraznolikosti:
Edukacija: Informisanje javnosti o važnosti bioraznolikosti i njenim ekosistemskim uslugama može potaknuti ljude na djelovanje. Školski programi, kampanje osvješćivanja i javne manifestacije mogu biti odličan način za širenje svijesti o ovom pitanju.
Zaštita Prirodnih Staništa: Očuvanje netaknutih prirodnih staništa, poput prašuma, močvara i koralnih grebena, ključno je za očuvanje bioraznolikosti. Stvaranje zaštićenih područja i nacionalnih parkova te strogo provođenje zakona o zaštiti prirode su važni koraci u tom smjeru.
Održiva Poljoprivreda: Prakse održive poljoprivrede koje minimiziraju upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva te promiču rotaciju usjeva i zaštitu zemljišta mogu smanjiti negativne utjecaje na okoliš i očuvati biološku raznolikost.
Smanjenje Zagađenja: Kontrola emisija štetnih plinova i otpada te smanjenje upotrebe plastike i drugih nebiološki razgradivih materijala može značajno doprinijeti smanjenju zagađenja okoliša i očuvanju bioraznolikosti.
Promocija Održivih Praksi: Podržavanje ekološki odgovornih proizvoda i usluga te promoviranje ekoturizma mogu potaknuti održiv razvoj i pridonijeti očuvanju prirode.
