Prisustvo afričke svinjske kuge zvanično je potvrđeno na ukupno 1.154 farme u 32 opštine u Srbiji. Ministarstvo poljoprivrede dostavilo je podatke koji govore da je od 28. jula oko 150 farmi prijavilo slučajeve ove zarazne bolesti. Alarmantan je podatak da je afrička svinjska kuga identifikovana u različitim regionima Srbije, uključujući Vojvodinu, Beograd, centralnu i istočnu Srbiju. Shodno tome, značajan broj od oko 18.000 svinja je saosećajno eutanazirano kao preventivna mera.
Prema pisanju RTS-a, početna epidemija afričke svinjske kuge dogodila se u maju u Mrčajevcima kod Čačka, a duže se zadržala u pojedinim područjima istočne i jugoistočne Srbije. Ključno je naglasiti da ova bolest predstavlja prijetnju i populaciji domaćih i divljih svinja. Utjecaj afričke svinjske kuge na područja koja je zahvatila značajan je u smislu finansijskih gubitaka koji su posljedica uginuća životinja i primjene ograničenja na izvoz mesa i životinja. Prva pojava afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Srbiji dogodila se u januaru 2021. godine u opštini Aleksinac.
Ova virusna infekcija pogađa i divlje i domaće svinje, a zbog neizlječive prirode, jedina učinkovita metoda za kontrolu njenog širenja je eutanazija zaraženih svinja. Afrička svinjska kuga je uzrokovana DNK arbovirusom i pripada porodici virusa AK Sarviridae, koji pokazuju impresivnu otpornost na uvjete okoline. Prvobitno je identificiran u Keniji 1909. godine nakon uvoza domaćih svinja iz Evrope, a prijenos se odvijao kroz cikluse koji uključuju krpelje i svinje.
U našoj zemlji se smatra da su krpelji primarno sredstvo za širenje bolesti, pa je prenošenje uglavnom indirektno. Osim toga, smatra se da i kretanje divljih svinja doprinosi širenju. Prema rečima veterinara Dragana Vasića, postoje tri različita ciklusa prenošenja bolesti. Silvatički ciklus uključuje inficirane krpelje koji potiču od bradavičastih svinja u njihovim jazbinama.
