U današnjem članku vam pišemo na temu ishrane i njenog uticaja na zdravlje, s posebnim naglaskom na bolesti koje se razvijaju tiho, bez simptoma, tokom dugih godina.

Ovaj tekst ne želi da stvori strah, već da podsjeti na to koliko su male promjene u svakodnevnim navikama bitne za dugoročno zdravlje i kako možemo svojim izborima pomoći tijelu da se bori protiv negativnih faktora.

Kada je riječ o zdravlju, vrlo često ne razmišljamo o tome što unosimo u organizam svaki dan. Rak, kao jedan od najkompleksnijih zdravstvenih problema, nije uzrokovan samo genetikom ili okruženjem, već i onim što jedemo. Stručnjaci već dugo upozoravaju da hrana nije samo izvor energije za naše tijelo, već i signal koji mu šaljemo. Svaka namirnica koju konzumiramo može biti naš saveznik u održavanju zdravlja ili, ako se unosi prekomjerno, može postati opterećenje za organizam. Iako nijedna namirnica ne izaziva direktno rak, dugoročno nepravilna ishrana može stvoriti uslove u kojima tijelo ima teže vrijeme u održavanju ravnoteže.

Jedan od ključnih faktora u ishrani na koji ljekari često skreću pažnju je procesuirano meso. Ova vrsta hrane, uključujući kobasice, hrenovke, salame i razne konzervirane proizvode, može biti vrlo primamljiva zbog svoje praktičnosti, ali je upravo zbog svojih sastojaka opasna. Procesuirano meso sadrži konzervanse kao što su nitrati i nitriti, koji se u tijelu mogu pretvarati u spojeve koji izazivaju oštećenja na ćelijama. Iako se šteta ne osjeti odmah, redovno konzumiranje ove hrane tokom godina može doprinositi hroničnim upalnim procesima, što na duže staze može oslabiti naš imunitet. Ukoliko se meso ipak nađe na meniju, bolje je odabrati svježe, kvalitetno meso i kombinirati ga s puno povrća za balansirani obrok.

  • Još jedan vrlo važan faktor u ishrani koji često zanemarujemo je rafinirani šećer. Iako mnogi ljudi znaju da je previše slatkiša loše za zdravlje, on se nalazi i u mnogim namirnicama koje se ne smatraju direktno „slatkim“, kao što su industrijski kečap, umaci, pa čak i neki „fit“ proizvodi. Rafinirani šećer je prava „prazna kalorija“ – donosi energiju, ali vrlo malo nutritivnih vrijednosti, što može poremetiti ravnotežu šećera i inzulina u krvi. Dugoročno, ovo može narušiti metabolizam i hormonalnu ravnotežu. Zbog toga je važno čitati deklaracije na proizvodima i birati prirodne izvore slatkoće poput svježeg voća, meda, ili tamne čokolade s visokim udjelom kakaa.

Proizvodi od bijelog brašna još su jedna od velikih zamki u ishrani, jer donose brzo podignut nivo šećera u krvi. Bijeli hljeb, peciva i razne vrste industrijskih grickalica brzo nas zasite, ali i brzo dođe do pada energije. Ove žitarice nemaju mnogo vlakana, pa nas ne drže siti na duže staze. Alternativa im mogu biti integralne žitarice poput zobi, raži ili ječma, koje sporije otpuštaju energiju i pomažu u održavanju ravnoteže u tijelu. Zdrave žitarice također hrane crijevnu floru, što je važno za imunitet i opće zdravlje.

Pored toga, veliki problem predstavlja i pržena, ultra-prerađena hrana. Čips, grickalice, brza hrana i gotovi obroci koji se kupuju u trgovinama često sadrže visoke količine soli, loših masti, aditiva i praznih kalorija. Takva hrana može izazvati upalne procese u tijelu, a redovno konzumiranje može ozbiljno opteretiti organe. Dakle, iako nije nužno izbjegavati ove obroke potpuno, važno je da takvi obroci ne postanu svakodnevna navika. Bolji izbor su kuhana i pečena jela, uz malu količinu kvalitetnih masti kao što je maslinovo ulje i puno povrća.

Ono što je važno zapamtiti jeste da se ovdje ne radi o savršenoj ishrani, niti o tome da treba drastično promijeniti način života preko noći. Niko ne mora izbaciti sve nezdrave namirnice, ali je važno napraviti male promjene koje će dugoročno donijeti velike koristi. Ako iz kuće uklonimo one namirnice koje nas najčešće tjeraju u loše navike, veća je šansa da ćemo ih konzumirati rjeđe. Pocnite s izbjegavanjem procesuiranog mesa i rafiniranog šećera, jer je to jedan od prvih i najvažnijih koraka ka zdravijem načinu života.

Za kraj, ishrana ne može sve kontrolisati, ali svakako može stvoriti bolje uslove za naše tijelo. Ako unosimo prirodne namirnice, balansiramo nivo šećera u krvi i smanjujemo upalne procese, naš imunitet će imati bolju šansu za borbu protiv bolesti. Hrana može biti naš saveznik ili neprijatelj, sve ovisi o našim svakodnevnim izborima