U današnjem svijetu postaje sve veći izazov otkriti jedinstveni poslovni pothvat zbog velikog broja već postojećih ideja koje su realizovane. Konkurencija je velika u svakoj branši, međutim, uvijek postoje prilike za one koji posjeduju jaku radnu etiku.
Danas vam predstavljamo srbijanskog poduzetnika koji je uspješno pokrenuo uspješan posao. Nažalost, kombinacija sušnog vremena u jesen i toplog listopada dovela je do značajnog gubitka od oko 30% ovosezonskih zasađenih usjeva maka. Očekuje se da će ova nesretna pojava utjecati na nadolazeću žetvu u Padini, koja se nalazi u općini Kovačica u Banatu, a koja se obično održava od kraja lipnja do početka srpnja. O štetnosti sušnih i toplih jesenskih uvjeta na autohtone sorte maka u Padini istaknuo je Miša Hromčik, renomirani uzgajivač maka. S druge strane, sorta češkog maka, koja se uzgaja isključivo za slovačke potrošače, prošla je relativno dobro.
Uz Hromčik, ovu sortu u Padini uzgaja još otprilike sedam-osam farmera. Iako se Hromčik suzdržava od davanja preciznih statistika o domaćem prinosu maka za ovu godinu, ističe svoju predanost poštivanju propisa i standarda koje nameću tržišta EU, budući da mu je primarna briga slovačko tržište. Padina uzgaja češku sortu sjemena na oko 200 hektara, isključivo posvećena ispunjavanju zahtjeva prestižnog klijenta koji ne samo da je nabavlja već i osigurava potrebnu sirovinu. Prema Hromčikovom izvješću, velika količina maka, ukupno 75 tona, prevezena je s banatskih polja u Slovačku. Međutim, ti su makovi bili podvrgnuti samo djelomičnoj obradi budući da su bili lišeni ljuske, što ih je učinilo neprikladnima za izvoz u njihovom nepatvorenom stanju.
Hromčik ističe važnost poštivanja standarda EU jer jamči da sjemenke maka, kao i razni drugi artikli, ne sadrže tragove morfija. Kao odgovor na izazove koje postavljaju klimatske promjene i sve manja isplativost tradicionalnih ratarskih usjeva, strateški smo odlučili istražiti novi način proizvodnje: mak. Crpeći inspiraciju iz priče o uspjehu naše domovine, Slovačke, tražili smo vodstvo i mudrost prije nego što smo se upustili u ovaj pothvat. Ova odluka pokazala se mudrom jer nam je poslovanje s makom omogućilo stabilno tržište i povoljne cijene. Međutim, uvidjeli smo da oslanjanje samo na uzgoj maka nije dugoročno održivo. Stoga se bavimo i poljoprivredom te uzgajamo razno povrće. Jedan od naših značajnih pothvata je uzgoj talijanskih rajčica na velikom otvorenom polju koje se proteže na 60 hektara. Ovaj plodonosan pothvat donosi impresivnu žetvu od 20 do 25 tona.
Tijekom ljetnih mjeseci pronalazim načine da se angažiram i zaokupim sudjelovanjem u raznim aktivnostima. Jedan od mojih glavnih fokusa je briga i njegovanje raznih biljaka, uključujući zadatke kao što su sadnja, zalijevanje i pružanje njege. Nakon što sam uspješno obradio mak, pozornost mi se usmjerava na rajčice, koje zahtijevaju značajan napor. Kako bih osigurao maksimalnu učinkovitost, osmislio sam pomno organiziran plan koji mi omogućuje da učinkovito iskoristim sve proizvode. U konačnici, moj cilj je sve pretvoriti u flaširana pića i prodati ih. Prema njegovoj izjavi, prosječna cijena maka je oko dva eura, a postoji mogućnost da bude i veća.
Na odabir uzgoja maka utjecalo je kontinuirano praćenje kretanja na burzi. Iako je to imalo manju ulogu u našem procesu donošenja odluka, naše primarno razmatranje bila je ovisnost naše trgovine ratarskim usjevima o potražnji kupaca u tim regijama. Prema Hromčikovim riječima, prinos usjeva po hektaru može varirati od 500 kilograma do 900 kilograma, ovisno o prevladavajućoj klimi. Biljke maka uspijevaju u sušnim i pjeskovitim tlima. Iako su postojale optimistične projekcije o rekordnoj godini, ishod se pokazao prosječnim. S druge strane, prethodna godina bila je sušna, što je dovelo do neočekivano uspješne berbe.
