Pre nekoliko godina, gorštak Milun Aprcović našao je svoju srodnu dušu i zajedno s njom izgradio dom na visokih 1.500 metara nadmorske visine, usred zabačenog sela. Mara, zbog ljubavi prema Milunu, odlučila je da napusti užurbani gradski život i udala se u mirnom selu Katun.
Katun je mali raj na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara, smješten u općini Plužina. Na Ravnom, ovčari iz Pive, kao i pojedine obitelji iz Gacka, pa i sami Adžići, izdizali su stoku. Među njima već godinama borave i Mara i Milun Aprcović, koji veći dio godine provode na katunu s brojnim stadom. Samo tijekom najrigoroznijeg dijela zime na planini se spuste u selo, a to je uglavnom kad se ovce janje, jer su uvjereni da je tamo nešto toplije.
- Par se uglavnom bavi stočarstvom, a nijedan posao im nije pretežak. Mara, sada u dobi od 23 godine, udala se prije nekoliko godina, vrlo mlada. Nikada prije nije radila poslove poput onih koje obavlja na katunu s Milunom, ali tvrdi da joj ništa nije teško i da voli život u selu.
Njihova svakodnevica je obilježena radom, ali Mara ističe da voli i glazbu. S mobilnog telefona sluša omiljene melodije, a navečer, zajedno s mužem, uživa u radio programu. Televizor im nije potreban, niti imaju vremena da ga gledaju.
U međuvremenu, Mara je naučila gotovo sve poslove na katunu, a sve što zna naučila je od svoje svekrve. Unatoč teškoćama, Mara ističe da ju je njen brak naučio da odraste i da je imala snažnu podršku svoje svekrve.
Mara je rijedak primjer žene koja se odlučila za život i rad na selu, ali tvrdi da je sretna. Njih dvoje su rijedak mladi bračni par koji živi na selu i od sela. Iako povremeno odu u grad, Mara i Milun najviše vole svoje selo. Grad posjećuju tek povremeno, najčešće za neki blagdan ili kada imaju manje posla, da prošetaju i popiju kavu.
Mara se budi oko pola sedam ujutro, priprema kavu za sebe i muža, a potom brine o stadu ovaca. Muzla je i po 130 ovaca do jeseni, što joj oduzme otprilike sat vremena. Iako voli i katun i selo, Mara ipak više preferira život na katunu, u planinama, iako su more i primorje daleko od njezinog srca.
BONUS TEKST
“Mozartov efekt” je termin koji je postao popularan krajem 20. stoljeća nakon što je objavljena knjiga “The Mozart Effect: Tapping the Power of Music to Heal the Body, Strengthen the Mind, and Unlock the Creative Spirit” autorice Don Campbell. Ova teorija tvrdi da slušanje glazbe, posebno glazbe Mozarta, može poboljšati pamćenje, povećati inteligenciju i potaknuti kreativnost.
Osnovna pretpostavka “Mozartovog efekta” leži u ideji da određena glazba, poput Mozartovih skladbi, može potaknuti određene moždane valove koji poboljšavaju kognitivne funkcije. Mnoge studije su istraživale ovaj fenomen, a iako su rezultati nekih istraživanja sugerirali da glazba može imati kratkotrajne učinke na kognitivne sposobnosti, drugi su zaključili da efekt možda nije toliko izražen kao što se prvotno mislilo.
Jedna od najpoznatijih studija o “Mozartovom efektu” provedena je 1993. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Istraživači su otkrili da su studenti koji su slušali Mozartovu glazbu prije testiranja postigli bolje rezultate na testovima prostorne inteligencije nego oni koji su slušali opuštajuću glazbu ili tišinu. Ovaj rezultat potaknuo je široku raspravu i interesovanje za potencijalnu moć glazbe na ljudski um.
Unatoč tome, neka daljnja istraživanja nisu uspjela potvrditi iste učinke kao ona iz prvobitne studije. Neki su kritičari tvrdili da je “Mozartov efekt” samo privremena pojava i da nema trajnog utjecaja na inteligenciju ili pamćenje.
Ipak, unatoč kontroverzama, mnogi ljudi i dalje vjeruju u moć glazbe da poboljša mentalne sposobnosti. Bez obzira na znanstvene dokaze, slušanje glazbe, uključujući i Mozartove skladbe, može imati pozitivan utjecaj na raspoloženje i emocionalno blagostanje pojedinca. Stoga, “Mozartov efekt” i dalje ostaje fascinantan fenomen koji potiče mnoge ljude da istražuju moć glazbe na ljudski um.
