Predstavljamo hranjivu opciju međuobroka koju danas sa zadovoljstvom možemo podijeliti s vama: sjemenke bundeve. Dok prihvaćamo dolazak jeseni i obilje bundeva, vjerojatno vam je ostalo nešto sjemenki od rezbarenja lampiona ili njihovog ugrađivanja u razne kulinarske kreacije. Umjesto da odbacite ove sjemenke, imamo nekoliko divnih preporuka kako ih ispeći i okusiti.
- Sjemenke bundeve, poznate po obilju proteina, zdravih masti, antioksidansa, magnezija i vlakana, nevjerojatno su hranjiv međuobrok. Najbolje od svega je to što ovu zdravu poslasticu možete jednostavno napraviti u udobnosti vlastitog doma uz samo nekoliko jednostavnih koraka. Da biste napravili izvrstan zalogaj od sjemenki bundeve, pokupite jednu sjemenku bundeve, dvije žlice ulja ili maslaca, prstohvat soli i dodatne začine po želji, poput kajenskog papra ili češnjaka u prahu. Započnite s uklanjanjem svih vlakana iz sjemenki i temeljitim pranjem. Nakon toga provjerite jesu li sjemenke potpuno suhe. Ako više volite pečene sjemenke u pećnici, zagrijte pećnicu na 160 stupnjeva i pomiješajte sjemenke s uljem, maslacem i začinima u zdjeli.
Ravnomjerno rasporedite sjemenke po limu za pečenje i pecite dok ne poprime zlatnosmeđu boju, ne zaboravite ih povremeno okrenuti kako bi se ravnomjerno ispekli s obje strane. Važno je izbjegavati ih prekuhati jer to može rezultirati neugodnom gorčinom. Nakon što ste sjemenke bundeve izvadili iz pećnice, ostavite ih da se ohlade. Ako vam se ne sviđa korištenje pećnice, postoje alternativni načini kuhanja sjemenki bundeve.
- Za brže i jednostavnije pečenje odlična je opcija tava. Započnite s namakanjem sjemenki u slanoj vodi 2-3 sata, zatim ih osušite i stavite na zagrijanu tavu. Neprestano miješajte sjemenke, osluškujući zvuk pucketanja i po potrebi prilagodite toplinu dok ne budu potpuno kuhane. Ako pećnica ili tava nisu dostupni, može se koristiti i mikrovalna pećnica. Ravnomjerno rasporedite sjemenke po tanjuru i stavite ih u mikrovalnu na jednu minutu. Okrenite sjemenke i kuhajte još minutu. Kada dođe vrijeme za početak procesa pečenja, dostupne su tri različite metode za pečenje sjemenki bundeve: korištenje pećnice, korištenje tave ili korištenje mikrovalne pećnice. Ključno je imati na umu specifične upute za svaku od ovih tehnika kako bi se postigao povoljan krajnji rezultat.
B9ONUS TEKST:
U NASTAVKU PROČITAJTE NEKOLIKOKO ZANIMLJIVOSTI NA OVU TEMU….
Kolesterol, tvar koja se prirodno pojavljuje u tijelu, ima ključnu ulogu u raznim fiziološkim procesima. Dok jetra prvenstveno sintetizira kolesterol, on se također može dobiti iz prehrambenih izvora. Ovaj esencijalni spoj pridonosi stvaranju staničnih membrana, sintezi vitalnih hormona poput estrogena i testosterona te olakšava metabolizam vitamina D. Obično se pozivamo na dvije primarne kategorije kolesterola kada raspravljamo o ovoj temi. LDL (lipoprotein niske gustoće), obično poznat kao “loš” kolesterol, poznat je po svojoj ulozi u poticanju nakupljanja plaka u arterijama, čime se povećava rizik od ateroskleroze i bolesti srca. HDL, poznat i kao lipoprotein visoke gustoće, obično se naziva “dobrim” kolesterolom zbog njegove sposobnosti da eliminira višak kolesterola iz arterija, učinkovito smanjujući šanse za razvoj srčanih bolesti.
Održavanje harmonične ravnoteže između razina LDL i HDL u tijelu je ključno. Prekomjerne količine LDL-a mogu predstavljati probleme, dok povišene razine HDL-a obično služe kao zaštita. Postoji nekoliko čimbenika koji mogu pridonijeti povišenim razinama kolesterola u krvotoku, stanju poznatom kao hiperkolesterolemija. Ti čimbenici uključuju genetsku predispoziciju, prehranu bogatu zasićenim i trans mastima, nedovoljnu tjelesnu aktivnost, pušenje i pretilost. Osim toga, na razinu kolesterola može utjecati i prisutnost dijabetesa. Za održavanje zdravlja srca i krvnih žila potrebna je regulacija razine kolesterola. Ovaj se cilj obično postiže kombinacijom usvajanja hranjive prehrane, bavljenja tjelesnom aktivnošću, suzdržavanja od pušenja i, kada je potrebno, korištenja lijekova poput statina za smanjenje razine LDL-a.
U prehrambene smjernice za kontrolu kolesterola uključene su sljedeće preporuke: Kako biste smanjili unos zasićenih i trans masti, preporučljivo je ograničiti unos prerađene hrane, brze hrane, pržene hrane i slatkiša. Suprotno tome, preporuča se uključiti više nezasićenih masti u svoju prehranu, poput onih koje se nalaze u orašastim plodovima, avokadu i maslinovom ulju. Kako biste povećali potrošnju dijetalnih vlakana, preporučljivo je u prehranu uključiti raznovrsno voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Dodatno, povećanje konzumacije omega-3 masnih kiselina može se postići uključivanjem ribe poput lososa, skuše i sardina u vaše obroke. Praćenje razine kolesterola putem redovitih pretraga krvi ključno je za prepoznavanje svih potencijalnih problema i poduzimanje potrebnih mjera za osiguranje optimalnog zdravlja srca.
