U današnjem članku vam donosimo važne informacije o neradnoj nedjelji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je uvedena u novembru 2024. godine, a o čijoj se budućnosti ponovo raspravlja zbog različitih stavova o pravima radnika, poslovanju trgovina i ekonomskim posljedicama ove mjere. Dok federalni ministar trgovine Amir Hasičević ističe da ukupni promet nije zabilježio očekivani pad, pojedini ekonomisti upozoravaju na moguće gubitke u pograničnim sredinama, a sindikalni predstavnici razmatraju kompromis prema kojem bi manjim porodičnim trgovinama mogao biti omogućen rad nedjeljom, uz zadržavanje ograničenja za velike trgovačke lance.

Gotovo dvije godine nakon uvođenja neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine, ponovo se razmatraju mogućnosti izmjene pravila o radu trgovina. Dok predstavnici radnika naglašavaju važnost slobodnog dana i porodičnog vremena, dio trgovaca upozorava na ekonomske posljedice, posebno u mjestima blizu granice s Republikom Srpskom. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ističe da ukupni promet nije zabilježio očekivani pad, dok pojedini ekonomisti smatraju da je potrebno detaljnije analizirati lokalne razlike. Među prijedlozima nalazi se mogućnost nedjeljnog rada manjih porodičnih trgovina, ali opća zakonska zabrana i dalje je na snazi.

U današnjem članku bavimo se pitanjem neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje ponovo izaziva različita mišljenja među zaposlenima, trgovcima i ekonomskim stručnjacima. Mjera uvedena u novembru 2024. godine donijela je značajnu promjenu u organizaciji rada prodajnih objekata, ali rasprave o njenim dugoročnim posljedicama nisu prestale.

Za brojne zaposlene u trgovinskom sektoru slobodna nedjelja predstavlja priliku da više vremena provode s porodicom i unaprijed planiraju privatne obaveze. S druge strane, pojedini trgovci smatraju da postojeći sistem ne odgovara jednako svim poslovnim subjektima, naročito u manjim sredinama gdje kupci imaju mogućnost odlaska u susjedna područja.

Zbog toga se ponovo govori o mogućim izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini. Posebnu pažnju privlači prijedlog da se određenim manjim porodičnim trgovinama omogući rad nedjeljom, uz zadržavanje ograničenja za velike trgovačke sisteme.

Kako je neradna nedjelja promijenila poslovanje trgovina?

Neradna nedjelja u Federaciji BiH počela se primjenjivati u novembru 2024. godine, nakon stupanja na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini. Prva nedjelja na koju se odnosila nova zabrana bila je 17. novembra te godine.

Prema članu 18. Zakona, trgovci mogu organizovati rad prodajnih objekata od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Osnovno pravilo predviđa zatvaranje trgovina nedjeljom i tokom praznika, uz zakonom propisane izuzetke.

Uvođenjem takvog rasporeda promijenjene su kupovne navike velikog broja građana. Kupovina namirnica i drugih potrepština, koja se ranije mogla obavljati nedjeljom, u većem dijelu trgovinskog sektora preusmjerena je na ostale dane.

Međutim, posljedice promjene nisu jednake u svim sredinama. Dok dio trgovaca uspijeva rasporediti promet na preostalih šest dana, pojedini poslovni subjekti upozoravaju da kupci mogu odlučiti potrošiti novac u područjima gdje trgovine nedjeljom rade.

Takva situacija posebno je značajna u mjestima koja se nalaze blizu administrativne granice između Federacije BiH i Republike Srpske.

Ministar tvrdi da ukupni promet nije ozbiljno ugrožen

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević, prema izvještavanju N1 BiH, odbacio je tvrdnje da je neradna nedjelja prouzrokovala ozbiljan pad ukupnog prometa u trgovinskom sektoru.

Pozivajući se na podatke Porezne uprave, naveo je da se potrošnja uglavnom preraspodijelila na ostale dane u sedmici.

Takvo tumačenje polazi od pretpostavke da građani nisu nužno prestali kupovati određene proizvode, već su promijenili vrijeme kupovine. Ako se potrošnja obavlja petkom, subotom ili drugim radnim danima, zatvaranje trgovina nedjeljom ne mora automatski dovesti do jednakog smanjenja sedmičnog prometa.

Ipak, ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović upozorila je na važnost sagledavanja rezultata na nivou pojedinačnih lokalnih zajednica.

Prema njenom stavu, zbirni podaci za cijelu Federaciju ne moraju pokazati kakve posljedice postoje u određenom gradu ili općini. Pojedini trgovci mogu poslovati drugačije od prosjeka, posebno ako se nalaze blizu područja na kojem važe drugačija pravila.

Zbog toga je u raspravi važno razlikovati ukupni promet u Federaciji BiH od rezultata pojedinačnih prodavnica i lokalnih ekonomija.

Važan detalj: Prema tumačenju federalnog ministra trgovine, podaci o ukupnom prometu ne potvrđuju ozbiljan pad zbog neradne nedjelje. Međutim, ekonomski rezultati mogu biti različiti između lokalnih zajednica, zbog čega se traži detaljnije sagledavanje posljedica.

Radnici žele sačuvati slobodan dan, a razmatraju se izuzeci za manje trgovine

Za zaposlene u trgovinama neradna nedjelja nije samo pitanje rasporeda rada, nego i mogućnosti usklađivanja poslovnog i privatnog života.

Radnici koji imaju predvidljiv slobodan dan lakše mogu organizovati vrijeme s djecom, porodična okupljanja i druge obaveze. Zbog toga mogućnost ponovnog otvaranja trgovina nedjeljom izaziva zabrinutost kod dijela zaposlenih.

Prema pisanju N1 BiH, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović govorio je o kompromisnom rješenju kojim bi se manjim porodičnim trgovinama mogla omogućiti nedjeljna prodaja, dok bi velika trgovačka preduzeća nastavila raditi prema postojećim ograničenjima.

U okviru sindikalnih zahtjeva spominje se i odgovarajuće veće plaćanje rada nedjeljom.

Takav prijedlog otvara dodatna pitanja o tome koje bi se trgovine smatrale porodičnim, pod kojim uslovima bi mogle raditi i kako bi bila zaštićena prava osoba koje u njima rade.

Eventualno izuzeće za manje poslovne subjekte zato bi zahtijevalo precizna pravila kako se radnici ne bi našli u nepovoljnijem položaju.

Ključne informacije o neradnoj nedjelji:

  • Opća zabrana rada trgovina nedjeljom u FBiH primjenjuje se od novembra 2024. godine.
  • Član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini uređuje radno vrijeme i predviđa određene izuzetke.
  • Federalni ministar trgovine Amir Hasičević smatra da ukupni promet nije pretrpio očekivani pad.
  • Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović ukazuje na potrebu analize razlika između lokalnih zajednica.
  • Među razmatranim rješenjima je omogućavanje nedjeljnog rada manjim porodičnim trgovinama.

Hoće li doći do izmjena zakona i šta trenutno važi?

Iako se u javnosti govori o mogućem prilagođavanju neradne nedjelje, izneseni prijedlozi ne predstavljaju automatsku promjenu zakona.

Prema informacijama objavljenim tokom 2026. godine, izmjene kojima bi se omogućio nedjeljni rad određenih manjih porodičnih trgovina bile su predmet rasprave, ali nisu postale opće važeće pravilo.

Da odredbe o neradnoj nedjelji ostaju na snazi potvrđeno je i 15. oktobra 2026. godine, kada je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona saopćilo da trgovci moraju poštovati postojeće propise.

Iz Ministarstva je navedeno da se inspekcijski nadzor nastavlja i da će se postupati po prijavama mogućih kršenja zakona.

Postojeći Zakon već predviđa određene izuzetke za pojedine vrste prodajnih objekata, kao i mogućnost da lokalna zajednica, kroz propisanu proceduru, zatraži posebno izuzeće o kojem odlučuje Vlada Federacije BiH.

Zbog toga se neradna nedjelja ne može posmatrati kao potpuno jednako pravilo za sve vrste trgovinske djelatnosti, ali osnovna zabrana rada prodajnih objekata i dalje važi.

Za građane je posebno važno razlikovati medijske najave od zvanično usvojenih propisa. Dok se eventualne izmjene ne usvoje i ne počnu primjenjivati, trgovine su obavezne pridržavati se postojećeg zakonskog rasporeda.

Predstavnici trgovinskog sektora, sindikati i nadležne institucije tako se suočavaju s pitanjem kako uskladiti pravo zaposlenih na odmor s potrebama tržišta i poslovanjem u različitim lokalnim zajednicama.

Poseban izazov predstavljaju manji trgovci, područja uz administrativnu granicu i pitanje uslova pod kojima bi nedjeljni rad eventualno bio dozvoljen. Buduće odluke zavisit će od zakonske procedure, dok trenutno pravilo o neradnoj nedjelji ostaje na snazi uz već predviđene izuzetke.