U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o neobičnom savjetu koji se često dijeli kao pomoć kod opekotina od sunca. Mnogi ljudi traže brza rješenja kada im koža nakon dugog boravka na suncu postane crvena i bolna, ali nije svaki kućni trik jednako siguran. Donosimo šta se zapravo može dogoditi kada na izgorjelu kožu nanesete pjenu za brijanje i koji su provjereniji načini da ublažite neugodne simptome.

  • Pjena za brijanje može kratkotrajno djelovati rashlađujuće, ali nije preporučeni tretman za opekotine od sunca.
  • Blage opekotine najbolje je rashladiti hladnijim tušem ili vlažnom oblogom, a zatim kožu nježno hidratizirati.
  • Led ne treba stavljati direktno na opečenu kožu, dok plikove ne treba namjerno bušiti.
  • Kod jačih opekotina, vrtoglavice, mučnine, temperature ili velikih plikova potrebno je potražiti medicinski savjet.
  • Najvažnija zaštita ostaje prevencija: hladovina, odgovarajuća odjeća i pravilno korištenje sredstva za zaštitu od sunca.

Neobičan trik: Nakon dana provedenog na plaži jedna žena suočila se sa veoma crvenim, vrelim i bolnim leđima. Iako je koristila sredstvo za zaštitu od sunca, koža joj je ipak izgorjela. Svekrva joj je tada predložila neobičan kućni trik – pjenu za brijanje. Nakon nanošenja žena je osjetila izraženo hlađenje i činilo joj se da se nelagoda brzo smanjuje. Takav osjećaj nije nemoguć jer pojedini proizvodi sadrže mentol ili sastojke koji stvaraju osjećaj hladnoće. Međutim, trenutno olakšanje ne znači da proizvod liječi UV oštećenje. Pjena za brijanje nije standardna terapija za opekotine od sunca, a parfemi, alkohol i drugi sastojci određenih proizvoda kod osjetljive kože mogu čak pojačati iritaciju.

Američka akademija za dermatologiju u preporukama za opekotine od sunca navodi rashlađivanje kože, hidratantne preparate poput onih sa aloe verom ili sojom i dodatni unos vode, dok pjenu za brijanje ne navodi među preporučenim postupcima. Smjernice izrađuju dermatolozi na osnovu medicinskih saznanja o oštećenju kože izazvanom ultravioletnim zračenjem, zbog čega predstavljaju pouzdaniji osnov za njegu od pojedinačnih iskustava sa kućnim trikovima.

Prvo hlađenje: Kada se pojave crvenilo, toplina i bol, prvi cilj nije „izvući“ opekotinu iz kože, već ublažiti nelagodu i spriječiti dodatno oštećenje. Hladniji tuš, kupka ili čista vlažna obloga mogu pomoći koži da se postepeno rashladi. Nakon toga kožu treba nježno posušiti bez trljanja i nanijeti blagu hidratantnu kremu bez jakih mirisa. Nekima odgovaraju preparati sa aloe verom. Važno je i skloniti opečena područja od daljeg izlaganja suncu dok se koža ne oporavi. Agresivni sapuni, jaki mirisi i proizvodi koji izazivaju dodatno peckanje nisu dobar izbor za već nadraženu kožu.

Američka akademija za dermatologiju preporučuje hladnije kupke ili tuširanje i nanošenje hidratantnog preparata dok je koža još blago vlažna. Preporuke su usmjerene na ublažavanje bola i očuvanje kožne barijere tokom prirodnog procesa oporavka. Ovakav pristup podržava korištenje jednostavnih i nježnih postupaka umjesto preparata koji nisu namijenjeni opekotinama.

Bez leda: Osjećaj vreline može navesti osobu da stavi kockice leda direktno na kožu, ali ekstremna hladnoća nije isto što i nježno rashlađivanje. Direktan kontakt sa ledom može dodatno oštetiti već povrijeđenu površinu kože. Sigurniji izbor je hladna, vlažna tkanina ili obloga koja nije ledena. Slično pravilo vrijedi i za trljanje kože: čak i ako svrbi ili počne da se ljušti, treba izbjegavati dodatno mehaničko nadraživanje.

Dermatološke smjernice za blaže površinske opekotine preporučuju hladnu vodu ili hladne vlažne obloge, a ne ekstremno hlađenje. Cilj je smanjiti bol bez stvaranja nove povrede tkiva. Isti princip primjenjuje se i kod kože oštećene pretjeranim izlaganjem suncu.

Hidratacija: Opekotine od sunca nisu samo površinski problem, naročito kada je zahvaćena veća površina tijela i osoba je prethodno satima boravila na vrućini. Zato treba piti dovoljno vode i pratiti opšte stanje. Alkohol nije dobar izbor za nadoknađivanje tečnosti. Ako se uz opečenu kožu jave jaka žeđ, vrtoglavica, slabost ili mučnina, treba imati na umu da dug boravak na suncu može biti povezan i sa dehidracijom ili problemima izazvanim vrućinom.

Američka akademija za dermatologiju savjetuje dodatni unos vode nakon opekotina od sunca jer oštećenje kože može biti povezano sa većim gubitkom tečnosti. NHS također upozorava da teže opekotine mogu biti praćene vrtoglavicom, mučninom, glavoboljom i drugim simptomima povezanima sa pregrijavanjem organizma.

Pojava plikova: Jača opekotina može dovesti do stvaranja plikova. Koliko god bilo primamljivo probušiti ih, to nije preporučljivo. Koža koja prekriva plik pruža određenu zaštitu području ispod nje, a namjerno otvaranje povećava mogućnost dodatne iritacije i infekcije. Ako plik sam pukne, područje treba održavati čistim i zaštititi ga na način koji neće dodatno lijepiti ili povređivati kožu. Veći broj plikova ili izrazito zahvaćena površina razlog su za stručnu procjenu.

NHS navodi plikove i izražen otok među simptomima zbog kojih treba zatražiti medicinski savjet, posebno kada su povezani sa opštim lošim stanjem. Savremene smjernice za njegu opekotina također preporučuju da se plikovi ne buše namjerno jer njihovo otvaranje uklanja prirodnu zaštitu oštećene kože.

Znakovi upozorenja: Blago crvenilo uglavnom se može njegovati kod kuće, ali nije svaka opekotina bezazlena. Medicinski savjet treba potražiti ako se pojave veliki ili brojni plikovi, značajan otok, jaka bol, izrazita slabost, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, visoka temperatura ili zimica. Poseban oprez potreban je kod male djece i osoba koje nakon dužeg boravka na vrućini djeluju konfuzno ili izrazito iscrpljeno. Takvi simptomi ne treba da se liječe samo kremama i kućnim trikovima.

NHS među simptomima koji zahtijevaju hitniji medicinski savjet nakon izlaganja suncu navodi plikove ili otok, visoku temperaturu, zimicu, izrazit umor, vrtoglavicu, mučninu, glavobolju i grčeve. Ovi kriteriji služe da se jednostavna površinska opekotina razlikuje od stanja kod kojeg može postojati ozbiljnije oštećenje ili bolest povezana sa vrućinom.

Najbolja zaštita: Nijedan kućni pripravak ne može poništiti UV oštećenje koje je već nastalo. Zato je mnogo korisnije spriječiti novu opekotinu. Sredstvo za zaštitu od sunca treba nanositi na izloženu kožu i ponavljati nanošenje tokom dužeg boravka napolju, naročito nakon plivanja, obilnog znojenja ili brisanja peškirom. Zaštita ne završava kremom: hladovina, odjeća koja pokriva kožu, šešir i sunčane naočale dodatno smanjuju izlaganje. Ako se opekotina ipak dogodi, pjena za brijanje možda nekome kratkotrajno djeluje hladno, ali jednostavno rashlađivanje, hidratacija i zaštita kože imaju znatno bolju stručnu osnovu.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti naglašavaju kombinovanje više mjera zaštite od UV zračenja. Sredstvo za zaštitu od sunca tokom dužeg boravka napolju treba ponovo nanijeti, posebno poslije plivanja, znojenja ili brisanja peškirom. Preporuka se zasniva na činjenici da se zaštitni sloj vremenom troši i uklanja sa kože, pa jedno jutarnje nanošenje nije nužno dovoljno za cijeli dan.

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR