Doktori koji se bave liječenjem teških bolesti kao što je rak, sve češće govore kako hrana može pomoći, ali i odmoći u borbi protiv bolesti. Kažu da neke namirnice mogu povećati rizik od raka, dok druge mogu pomoći tijelu da se lakše izbori.
Rastuća svijest među ljudima o povezanosti prehrane i zdravlja potaknula je mnoge na promjene životnog stila, osobito kada je riječ o prevenciji ozbiljnih bolesti poput raka. Iako moderna medicina bilježi značajne pomake u liječenju karcinoma, univerzalni lijek još nije pronađen. No, stručnjaci naglašavaju da prehrana može imati važnu ulogu ne samo u prevenciji nego i u podršci liječenju raka.
Dr. Elizabeth Komen, poznata onkologinja, ističe kako promjene u prehrambenim navikama mogu značajno doprinijeti učinkovitosti liječenja i poboljšati opće zdravstveno stanje pacijenata. Iako takve promjene mogu djelovati zahtjevno, mali koraci – poput zdravijeg doručka i uvođenja lagane jutarnje šetnje – mogu napraviti veliku razliku.
- Onkolozi posebno upozoravaju na štetnost prerađenih mesnih proizvoda, poput kobasica i slanine, koji su čest izbor za doručak. Dr. Kamat, specijalist za rak debelog crijeva, preporučuje zamjenu tih namirnica zdravijim alternativama poput jaja, ribe ili biljnih izvora proteina. Istraživanja potvrđuju da smanjena konzumacija prerađene hrane doprinosi manjem riziku razvoja raka, posebno debelog crijeva. Međutim, stručnjaci naglašavaju da nije nužno potpuno izbaciti omiljenu hranu – ključ je u umjerenosti.
Moderna prehrana često obiluje industrijski prerađenim proizvodima koji sadrže skrivene šećere, zasićene masnoće i kemijske aditive. Popularne jutarnje opcije kao što su zapakirani doručci, instant žitarice, palačinke ili vafli obično nude malo nutritivne vrijednosti i dovode do brze pojave gladi. Takvi obroci mogu narušiti ravnotežu crijevne mikroflore i oslabiti imunološki sustav.
Pored vrste hrane, važna je i veličina porcija. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od razvoja mnogih vrsta karcinoma, pa je održavanje zdrave težine ključan aspekt prevencije i liječenja bolesti. Hrana mora tijelu osigurati energiju potrebnu za terapije, ali i pomoći u očuvanju snage i vitalnosti.
Jedan od čestih problema s kojima se suočavaju pacijenti oboljeli od raka jest pothranjenost. Iako se često pretpostavlja da samo mršavi ljudi mogu biti pothranjeni, to stanje može ostati neprepoznato i kod osoba normalne tjelesne težine. Prema procjenama, između 30% i 85% pacijenata boluje od različitih oblika nutritivnih deficita, a pothranjenost je odgovorna za 10% do 20% smrti kod oboljelih.
Zbog toga je od ključne važnosti pravovremeno prepoznati znakove pothranjenosti i odmah nakon dijagnoze raka započeti s primjenom individualno prilagođene prehrane. Neki pacijenti možda ne mogu unijeti dovoljno hrane tijekom dana, pa je važno imati preventivnu strategiju koja će spriječiti komplikacije. Evaluaciju nutritivnog statusa trebali bi provoditi multidisciplinarni timovi koji uključuju liječnike, medicinske sestre i nutricioniste.
Prerađeni mesni proizvodi – poput salama, hrenovki i sličnih – i dalje su široko zastupljeni u prehrani zbog svoje pristupačnosti, trajnosti i okusa. Međutim, proizvodni proces uključuje postupke poput dimljenja, soljenja i dodavanja konzervansa, što mijenja sastav mesa i može imati štetne učinke na zdravlje. Dodani nitrati i nitriti, primjerice, povezani su s povećanim rizikom od razvoja raka, posebice raka debelog crijeva, jer se u probavnom sustavu mogu pretvoriti u kancerogene spojeve.
- Osim toga, visoke razine natrija i zasićenih masti u takvim proizvodima mogu uzrokovati povišen krvni tlak, povećati razinu lošeg kolesterola i opteretiti srce i krvožilni sustav. Dugoročno, sve to povećava rizik od srčanih bolesti i metaboličkih poremećaja.
Takva prehrana također negativno utječe na crijevni mikrobiom, jer sadrži vrlo malo vlakana, ali mnogo aditiva i soli. Time se narušava prirodna ravnoteža bakterija u probavnom sustavu, što može ugroziti imunološki sustav i povećati upalne procese u tijelu.
Stručnjaci savjetuju ograničavanje unosa prerađenog mesa i preferiranje svježih i manje obrađenih izvora proteina – poput piletine, ribe, jaja, mahunarki ili tofua. Priprema obroka kod kuće omogućava veću kontrolu nad količinom soli i dodataka. Ako se prerađeno meso ipak konzumira, valja birati proizvode bez dodatnih nitrata i s manje soli, uvijek čitajući deklaracije na ambalaži.
Zaključno, prehrana igra ključnu ulogu u prevenciji i liječenju raka. Iako su prerađeni mesni proizvodi ukusni i praktični, njihov učestali unos može donijeti ozbiljne posljedice za zdravlje. Umjerena, uravnotežena prehrana temeljena na svježim, neprerađenim namirnicama najbolja je strategija za dugoročno očuvanje zdravlja i kvalitetu života.
