U današnjem članku vam pišemo na temu Božićnih poklada  običaja i verovanja koji se praktikuju pred početak Božićnog posta. Ovaj praznik nosi duboke korene u narodnim tradicijama, koji se danas održavaju kroz različite običaje širom Srbije, ali i drugih pravoslavnih zemalja.

U njegovom središtu je radost, veselje, kao i zaštita od zlih sila koje su u narodu smatrane posebno opasnim u vreme poklada.Poklade su vreme kada ljudi slave i obeležavaju predstojeći post. Naime, običaj pripreme bogate večere i veselo okupljanje porodice postao je simbol ovog dana. U prošlosti, verovalo se da je upravo ovaj period godine posebno opasan zbog prisutnosti zlih duhova i veštica, pa je narod donosio različite mere zaštite.

Tako su običaji povezani sa pokladama uglavnom imali cilj da ljude zaštite od tih zlih sila. Belim lukom su se, recimo, trljali tabani, a palile su se i obredne vatre koje su, prema narodnim verovanjima, tjerale negativne energije.

Interesantno je da mnoge pokladne tradicije potiču iz paganskih vremena. Praznici maski i povorki u mnogim mestima sveta, kao što su Italija, Francuska, Španija, pa čak i Latinska Amerika, simbolizuju upravo tu borbu sa zlim duhovima, dok su povorke maskiranih ljudi i glasna muzika postale deo samog identiteta poklada. Na Kosovu, na primer, postoje povorke koje podsećaju na svatove Kraljevića Marka, dok su u Homolju običaji vezani za skakanje preko vatre i igranje oko nje.

  • U Srbiji, poklade su vezane za prepuštanje neobuzdanom uživanju u hrani i piću, a naravno, svi običaji nastali su kao zaštita pred početak posta. Maskirane povorke su još jedan od ključnih elemenata ovog praznika, koje su u prošlosti često obilazile sela, pevajući i veselo se zabavljajući. Mnogi vernici bi ih darivali mesom, jajima, slaninom, a sve je to obeležavalo prepoznatljiv praznični duh. Svi ti običaji su simbolizovali oslobađanje od svakodnevnih briga i uživanje u životu pre nego što post stigne.

U nekim delovima Srbije, kao što je Popovo polje u Hercegovini i Vojvodina, takođe su poznate povorke poznate kao „mečkari“ – ljudi sa nagaravljenim licima koji su nosili stara, pocepana odela i svojim izgledom podsećali na zle duhove koje je trebalo otjerati. Smatra se da se tokom poklada mora oprostiti od svih grehova kako bi se postilo u miru, a veselje koje prati ovaj dan simbolizuje početak tog vremena očišćenja i pokajanja.

U domaćinstvima se tradicionalno spremaju raznovrsna jela, naročito ona koja su „mrsna“, a najpoznatije jelo ovog praznika je beli mrs, po kojem je ovaj praznik i dobio ime. Beli mrs je jelo koje simbolizuje obilje, a sam običaj je način da se ljudi pripreme za post koji sledeći dan započinje. Sličan običaj postoji i u Rusiji, gde se poklade obeležavaju praznikom Maslenica, kada je takođe karakterističan običaj spaljivanja lutaka od slame koje nose razna simbolična značenja.

  • Ovaj period godine, pred početak Božićnog posta, nosi i poseban duhovni značaj. Božićni post je vreme kada se vernici pripremaju duhovno i telesno za praznovanje Božića. Pokajanje, molitva i post čine temelj ovog perioda, a cilj je ući u post bez greha i čistog srca, kako bi se dostojno dočekao Božić. Zanimljivo je da postoji verovanje koje kaže da je na Božićne poklade, ujutru, potrebno tabane trljati belim lukom i izgovoriti specijalnu izreku: „Veštica kao konac, u mene zubi kao kolac.“ Ovaj ritual je još jedan od načina na koji su se naši preci borili sa zlim duhovima, a ujedno je i čin zaštite i pripreme za ono što dolazi.

Poklade su tako postale vreme kada se sve negativno ostavlja iza sebe, a duhovna priprema za veliki praznik može da počne. Ovaj praznik, bogat tradicijom i verovanjima, još uvek ima duboko ukorenjeno mesto u mnogim porodicama, koje ga obeležavaju sa veseljem i poštovanjem