Učestalost moždanog udara među mladima u Srbiji je u porastu kako vreme prolazi. Uočeno je da barem jedna mlada osoba dnevno doživi moždani udar. Ova nas situacija navodi da se zapitamo je li to rezultat nedovoljne brige o sebi ili postoje neki drugi čimbenici u pozadini. U razgovoru s dr. Rankom Raičevićem, čelnikom Društva neurologa Srbije, pojašnjenja o ovim stvarima tražio je Saša Dobrijević, novinar jutarnjeg programa Kurir TV.
Važno je priznati da faktori rizika za moždani udar nisu isključivi za starije osobe, mogu se manifestirati i kod mlađih osoba. Doktorica Raičević objašnjava da uzroci moždanog udara mogu biti vrlo različiti. Dok je nemar prema vlastitoj dobrobiti tijekom mladosti čimbenik koji doprinosi, genetska predispozicija također igra značajnu ulogu. Profesor Raičević ističe da je moždani udar raširena bolest koja pogađa veliki dio populacije. Iako primarno utječe na starije osobe zbog mnoštva složenih čimbenika rizika povezanih sa starenjem, pojavili su se novi čimbenici rizika. Jedan od takvih čimbenika je nesmotrenost i neopravdan osjećaj neranjivosti koje pokazuju neki mladi pojedinci, zbog čega vjeruju da su imuni na bolest.
Uvjerenje da moždani udar pogađa isključivo druge, a ne sebe, način je razmišljanja koji utječe na određene pojedince. Ova tendencija također je očita među starijim dobnim skupinama. Profesor Raičević ističe zabrinjavajući obrazac teških moždanih udara kod mlađih osoba, uključujući i djecu. Iako je ova pojava relativno neuobičajena, ipak je zabrinjavajuća stvar koja zahtijeva pozornost. Ovaj novonastali trend služi kao podsjetnik za mlađe pojedince da daju prednost svojoj dobrobiti i aktivno slijede potrebne mjere zdravstvene zaštite, osiguravajući tako duži životni vijek.
Profesor Raičević primijetio je da korištenje psihoaktivnih supstanci može povećati vjerojatnost da će doživjeti moždani udar. Među mladima je zabrinjavajući porast zlouporabe psihoaktivnih tvari, prekomjerne konzumacije energetskih pića te nepoštivanja pravilnog načina spavanja i odmora. Za optimalan rad mozga ključno je imati dosljedno trajanje sna od šest do osam sati, idealno od 22:00 do 6:00 ujutro. Profesor Raičević ne savjetuje spavanje u 4 sata ujutro i buđenje u 12 sati. U našem brzom svijetu nema mjesta za odmor, opuštanje ili usporavanje. Potražnja za brzinom je neumoljiva, sa sve kraćim rokovima i sve većim opterećenjem. Izreka “vrijeme je novac” savršeno sažima etos suvremenog života.
Sve veća prevalencija fizičkih, mentalnih i emocionalnih bolesti u našem društvu može se pripisati veličanju kulture “užurbanosti”, naglašavanju materijalnih dobara kao statusnih simbola i neumoljivoj težnji za gomilanjem bogatstva. Promatranje čina odmora, priznavanja umora i trenutne stanke bez straha od propuštanja ili neuspjeha uobičajena je percepcija, često povezana s nedostatkom karaktera, odlučnosti, motivacije i drugih srodnih kvaliteta. Kako bi održali nepokolebljivu radnu etiku, pojedinci unutar ove posebne kulture često traže metode za održavanje mentalne i fizičke budnosti, budući da njihove težnje nadilaze ograničenja njihovih tijela.
Prisutnost limenki energetskih pića nagomilanih u kutu služi kao opipljiv prikaz onih koji zagovaraju koncept “užurbanosti”. Opisana situacija nedvojbeno je ekstreman slučaj, što je jedan od motiva za okretanje energetskim pićima. Kada kava nije dostupna ili nije dovoljno jaka, u igru dolaze energetska pića. Sam njihov naziv implicira osiguravanje dodatnog poticaja energije i to na najsvrsishodniji mogući način – brzim konzumiranjem tekućine.
