Uprkos tome što je prepoznata kao velikodušni filantrop, saosećajni humanitarac i visoko ostvarena osoba, Jelena Đoković se često svodi na to da je nazivaju isključivo suprugom Novaka Đokovića. Umjesto da slavi njezina izuzetna postignuća, fokus se često pomjera na ispitivanje njenog fizičkog izgleda, kritiku njenog modnog odabira i udubljivanje u njene napore da održi svoje lične granice i privatnost.
Tokom konferencije za novinare povodom svog poslednjeg poduhvata, Jelena je otkrila da je aspekt slave koji je najviše pogađa preterana pažnja koju privlači. Njen aktuelni projekat podrazumeva dovođenje jednog od najcenjenijih lekara našeg doba u grad Beograd. Dok se Jelena probudila i spremala za konferenciju, nije mogla a da ne oseti strah da će prisutni više obratiti pažnju na njen fizički izgled, a ne da slušaju suštinu njenog govora.
Ovaj problem ju je mučio u prethodnim slučajevima, gdje su njeni napori u peglanju odjeće, oblikovanju kose i nanošenju šminke postali jedini fokus određenih pojedinaca. Jelena je istakla težinu ove nevolje, posebno kada je u pitanju njena deca i njihovo pravo na privatnost. Jelena je u završnoj reči stavila veliki akcenat na značaj davanja prioriteta naporima koji pozitivno doprinose društvu. Istaknula je značaj različitih inicijativa poput osnivanja vrtića, besplatnih radionica za roditelje, te kreiranja web stranica sa stručnim savjetima, a sve s krajnjim ciljem zaštite djece od štetnih okolnosti.
Jelena je uputila poziv pojedincima da se bave filmom dr. Gabora Matee, istražuju njegova književna djela i slušaju njegove pronicljive intervjue, jer ti resursi služe kao vrijedan alat za sticanje znanja o tome kako spriječiti nenamjerno izolovanje djece i nanošenje trauma, čak i kada su namjere dobronamjerne. Jelena zdušno savetuje i poziva svakog pojedinca da posveti svoje vreme i pažnju gledanju neverovatno upečatljivog dokumentarca pod nazivom “Mudrost traume”.
