Kao što je naznačeno iz naslova našeg sadašnjeg članka, mi ulazimo u temu najvažnijeg mišića u cjelini ljudskog tijela, a to je nesumnjivo niko drugi do srce. Čin dubokog udisaja pruža plućima dovoljno kiseonika, dok čin kašljanja stvara pokrete koji vrše pritisak na srce, čime se održava cirkulacija. U nesretnom slučaju srčanog udara, većina osoba doživi osjećaj oslabljene snage i osjećaj bespomoćnosti.
Kada pojedinac postane svjestan nepravilnog otkucaja srca i počne se osjećati loše, ima samo 10 sekundi prije nego što izgubi svijest, što na kraju može dovesti do iznenadne srčane smrti. Međutim, unutar tih 10 sekundi, čovjek može upotrijebiti tehniku snažnog kašljanja kako bi sebi pomogao, a pritom se pobrinuo da odmah pozove hitnu medicinsku pomoć. Upuštajući se u duboko i kontinuirano kašljanje, izdisanje svake dvije sekunde, pojedinac može značajno pomoći sebi prije dolaska profesionalne hitne pomoći.
Izveštaji koji dolaze iz Bast Balkana ukazuju na to da ovaj uporni kašalj vrši značajan pritisak na srce, pomažući na taj način da se uspostavi njegov pravilan ritam. Na kraju, ovo bi potencijalno moglo povećati vjerovatnoću da pojedinci stignu u bolnicu dok su još živi. Srčani udar, naučno nazvan akutni infarkt miokarda, nastaje kada dođe do nagle blokade u jednoj od arterija odgovornih za dotok krvi u srce. Ova blokada kasnije rezultira odumiranjem dijela srčanog mišića.
Svjetska zdravstvena organizacija prikupila je podatke koji otkrivaju da otprilike šest miliona ljudi godišnje doživi srčani udar, pri čemu se zapanjujuća jedna četvrtina ovih slučajeva pokaže fatalnim. Samo u Srbiji, oko 10.000 osoba doživi srčani udar godišnje, pri čemu su muškarci podložniji ovom iscrpljujućem stanju nego žene. Nakon menopauze, vjerovatnoća da ćete doživjeti srčani udar je slična i za muškarce i za žene. Prema zapažanjima napravljenim uz pomoć stetoskopa, osobe starije od 40 godina su podložnije srčanom udaru.
