U današnjem članku pišemo o odluci Europske unije da postupno zabrani bisfenol A (BPA) i srodne bisfenole u ambalaži i predmetima koji dolaze u kontakt s hranom. Ova industrijska hemikalija godinama se koristi u plastici, premazima konzervi i drugim materijalima, ali je sve više pod povećalom zbog mogućeg uticaja na hormonalni i imunosni sistem. Nova pravila uvedena su nakon strožih procjena sigurnosti, dok će industrija za određene proizvode dobiti prijelazne rokove kako bi pronašla odgovarajuće zamjene..
Europska unija odlučila je postepeno ukloniti bisfenol A iz ambalaže i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom. BPA se godinama koristi u plastici i premazima konzervi, ali stručne procjene upozorile su na moguće štetne učinke na hormonalni i imunosni sistem. Nova pravila obuhvataju i srodne bisfenole poput BPS-a i BPF-a, dok će za pojedine proizvode važiti prijelazni rokovi. Potrošači u međuvremenu mogu smanjiti izloženost izborom staklene i metalne ambalaže te izbjegavanjem zagrijavanja hrane u plastici.
U današnjem članku pišemo o hemikaliji koja je desetljećima prisutna u proizvodima koje svakodnevno koristimo, a koju Europska unija sada želi gotovo potpuno ukloniti iz ambalaže za hranu. Riječ je o bisfenolu A, poznatijem kao BPA, industrijskoj tvari koja se koristi u proizvodnji određene plastike i zaštitnih premaza.
BPA je ranije već zabranjen u pojedinim proizvodima, među kojima su bočice za bebe i termalni papir kakav se koristi za fiskalne račune. Nova pravila idu dalje i odnose se na ambalažu, posude i druge predmete koji mogu doći u kontakt s hranom i pićem.
Ukratko: Zabrana se ne odnosi samo na jednokratnu ambalažu. Obuhvata i višekratne boce, kutije za hranu, kuhinjsko posuđe i druge proizvode u kojima bi BPA ili srodni bisfenoli mogli prijeći u hranu.
Gdje se BPA najčešće koristio
Bisfenol A koristi se u proizvodnji polikarbonata, čvrste i prozirne plastike, ali i u epoksidnim smolama koje se često nalaze s unutrašnje strane konzervi i limenki.
Takvi premazi imaju praktičnu funkciju jer štite metal od korozije i sprječavaju njegovo otapanje u hranu ili piće. BPA se može pronaći i u pojedinim folijama, bojama za štampu i ljepilima.
Problem nastaje zato što male količine hemikalije iz materijala mogu migrirati u hranu ili piće, a zatim ući u ljudski organizam.
Nova pravila zato ne obuhvataju samo BPA nego i određene srodne spojeve, uključujući BPS i BPF. Cilj je spriječiti situaciju u kojoj bi jedna problematična tvar jednostavno bila zamijenjena drugom sa sličnim svojstvima.
Zašto je EU dodatno pooštrila pravila
Važan trenutak dogodio se 2023. godine, kada je Europska agencija za sigurnost hrane objavila novu procjenu rizika. EFSA je tada zaključila da izloženost BPA putem prehrane predstavlja zdravstveni rizik za ljude različitih dobnih skupina.
Istovremeno je podnošljivi dnevni unos značajno smanjen u odnosu na raniju procjenu iz 2015. godine. U izvornom tekstu navodi se smanjenje od približno 20.000 puta, što je dodatno ubrzalo pooštravanje regulative.
BPA se svrstava među endokrine disruptore, odnosno tvari koje mogu ometati normalno djelovanje hormona. U naučnim istraživanjima povezuje se s poremećajima plodnosti, promjenama u radu imunosnog sistema i drugim zdravstvenim problemima.
Pojedine studije istražuju moguću povezanost BPA s astmom, autoimunim bolestima, dijabetesom i određenim vrstama karcinoma. Važno je, međutim, razlikovati povezanost utvrđenu u istraživanjima od tvrdnje da BPA sam po sebi direktno uzrokuje svaku od tih bolesti.
Zdravstvena napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje medicinski savjet. Procjena individualnog zdravstvenog rizika zavisi od nivoa i trajanja izloženosti, dobi, zdravstvenog stanja i drugih faktora.
Izloženost je veoma raširena
Koliko je BPA dugo bio prisutan u svakodnevnom životu pokazuju istraživanja provedena u Europi i SAD-u. U jednoj studiji Europske agencije za okoliš BPA je pronađen u urinu kod 92 posto ispitanika iz više europskih zemalja.
Druga istraživanja pokazala su još širu izloženost, dok je američka nacionalna zdravstvena studija još 2004. godine zabilježila BPA u urinu kod 93 posto učesnika.
Glavni izvor izloženosti smatra se hrana, posebno kada je dugo bila u kontaktu s materijalima koji sadrže bisfenole. BPA se, međutim, može pronaći i u prašini, zraku i vodi.
Posebna pažnja posvećuje se trudnicama jer određene hemikalije mogu prijeći preko posteljice i tako izložiti fetus.
Zabrana neće stupiti na snagu odjednom
Iako nova pravila predstavljaju veliko pooštravanje, industrija će imati određene prijelazne rokove. Hrana koja je već proizvedena i zapakovana u ambalažu koja sadrži BPA moći će se prodavati do isteka zaliha kako se ne bi stvarale velike količine otpada.
Za proizvode kod kojih trenutno nije lako pronaći odgovarajuću alternativu predviđeni su dodatni rokovi. Primjer su konzerve s kiselijom hranom, poput ribe, voća i povrća, gdje zaštitni premaz mora spriječiti nagrizanje metala.
Prema dostavljenom tekstu, u tim slučajevima određena upotreba BPA premaza može biti dozvoljena do 2028. godine.
Praktičan savjet: Ako želite smanjiti izloženost bisfenolima, prednost možete dati staklenim posudama, nehrđajućem čeliku i drvenom kuhinjskom priboru, posebno kada se radi o toploj hrani.
Preporučuje se i izbjegavanje zagrijavanja hrane u plastičnim posudama u mikrovalnoj pećnici, osim ako je proizvođač jasno naveo da je posuda namijenjena takvoj upotrebi.
Pri kupovini plastike korisno je obratiti pažnju na oznaku „bez bisfenola“, jer sama oznaka „BPA-free“ ne znači nužno da u proizvodu nema drugih srodnih bisfenola.
Za potrošače je zato važnije gledati cjelokupan materijal i način njegove upotrebe nego se oslanjati samo na jednu oznaku. Nova evropska pravila upravo pokušavaju smanjiti mogućnost da se jedan problematičan spoj zamijeni drugim sličnim.
