U današnjem članku donosimo važne informacije o vitaminu koji ima značajnu ulogu u radu mozga i zdravlju nervnog sistema, a čiji nedostatak ponekad može izazvati simptome koji podsjećaju na demenciju. Iako su zaboravnost i promjene kognitivnih sposobnosti često povezane sa starenjem, određeni nutritivni nedostaci mogu dodatno uticati na pamćenje, koncentraciju i raspoloženje.

  • Vitamin B12 neophodan je za normalno funkcionisanje nervnog sistema i stvaranje zdravih krvnih ćelija.
  • Izražen nedostatak B12 može izazvati probleme s pamćenjem, zbunjenost i druge neurološke simptome koji ponekad podsjećaju na demenciju.
  • Starije osobe, vegani i ljudi s određenim bolestima probavnog sistema imaju veći rizik od nedostatka ovog vitamina.
  • Vitamini B6, B9 i B12 utiču na metabolizam homocisteina, ali suplementi nisu dokazano sredstvo za sprečavanje Alzheimerove bolesti.
  • Kod novih problema s pamćenjem važno je tražiti medicinski uzrok umjesto samostalnog uzimanja visokih doza suplemenata.

Važna razlika: Povremeno zaboravljanje nije isto što i demencija, a problemi s pamćenjem mogu imati mnogo različitih uzroka. Jedan od njih koji se može provjeriti laboratorijskim analizama jeste nedostatak vitamina B12. Ovaj vitamin potreban je za normalan razvoj i funkcionisanje centralnog nervnog sistema, stvaranje crvenih krvnih ćelija i sintezu DNK. Kada ga organizmu duže vrijeme nedostaje, mogu se javiti trnjenje ekstremiteta, slabost, poremećaji ravnoteže, promjene raspoloženja, zbunjenost i poteškoće s pamćenjem. Zbog toga se nedostatak B12 ponekad razmatra prilikom procjene osobe kod koje su se pojavile nove kognitivne smetnje.

Američki Nacionalni institut za zdravlje, kroz Office of Dietary Supplements, navodi da je vitamin B12 potreban za razvoj, mijelinizaciju i normalnu funkciju centralnog nervnog sistema. Njihov stručni pregled zasniva se na kliničkim i laboratorijskim istraživanjima, a među mogućim posljedicama ozbiljnog nedostatka navodi i neurološke te kognitivne promjene.

Simptomi: Nedostatak B12 ne mora početi dramatično. Tegobe se mogu razvijati postepeno, pa osoba prvo primijeti umor, slabiju koncentraciju ili neobične senzacije u rukama i nogama. U težim slučajevima mogu nastati problemi s razumijevanjem, rasuđivanjem i pamćenjem, a opisani su i zbunjenost te simptomi koji mogu izgledati poput demencije. Važno je, međutim, da se samo na osnovu zaboravnosti ne zaključuje da nekome nedostaje B12. Slične probleme mogu izazvati brojna druga stanja, zbog čega je potreban razgovor s ljekarom i, kada postoji razlog za sumnju, odgovarajuće testiranje.

Britanski NHS među mogućim posljedicama nedostatka vitamina B12 ili folata navodi probleme s pamćenjem, razumijevanjem i prosuđivanjem, dok kod B12 deficita mogu postojati i neurološki simptomi poput utrnulosti, slabosti i problema s ravnotežom. Podaci su dio kliničkih smjernica za prepoznavanje i liječenje deficita, a naglašava se i važnost pravovremenog liječenja jer neke neurološke posljedice dugotrajnog nedostatka mogu postati trajne.

Rizične grupe: B12 se prirodno nalazi prvenstveno u hrani životinjskog porijekla, uključujući meso, ribu, jaja i mliječne proizvode, dok se može dodavati i obogaćenim namirnicama. Zbog toga osobe koje slijede vegansku ishranu moraju posebno voditi računa o pouzdanom izvoru ovog vitamina. Rizik nije vezan samo za ishranu. Stariji ljudi mogu slabije apsorbovati B12 iz hrane, a probleme mogu imati i osobe s pernicioznom anemijom, bolestima probavnog sistema, nakon pojedinih gastrointestinalnih operacija ili tokom dugotrajnog korištenja određenih lijekova.

NIH navodi starije odrasle osobe, ljude s pernicioznom anemijom, gastrointestinalnim poremećajima ili operacijama te osobe na vegetarijanskoj i veganskoj ishrani među grupama kod kojih je rizik od nedostatka B12 povećan. Ti zaključci nastali su iz nutritivnih istraživanja, laboratorijskih mjerenja i kliničkih podataka o apsorpciji vitamina.

Provjera: Kada postoje odgovarajući simptomi ili faktori rizika, status vitamina B12 može se procjenjivati analizom krvi. Ljekar rezultate tumači zajedno sa simptomima, zdravstvenom istorijom i drugim laboratorijskim parametrima, jer jedna vrijednost nije uvijek dovoljna za konačan odgovor. U pojedinim situacijama koriste se i dodatni pokazatelji, poput metilmalonske kiseline. Ako se nedostatak potvrdi, liječenje može uključivati oralni B12 ili injekcije, zavisno od uzroka i sposobnosti organizma da vitamin apsorbuje.

NIH opisuje mjerenje B12 u serumu ili plazmi kao uobičajen početni način procjene statusa, dok se metilmalonska kiselina može koristiti za dodatnu potvrdu kod graničnih rezultata. Stručni izvori također navode da način liječenja zavisi od uzroka deficita, zbog čega terapiju treba prilagoditi pojedincu umjesto nasumično uzimati visoke doze suplemenata.

Drugi vitamini: Vitamini B6, B9 i B12 povezani su s metabolizmom homocisteina, supstance čije se povišene vrijednosti u posmatračkim istraživanjima dovode u vezu s kardiovaskularnim i kognitivnim problemima. Ipak, činjenica da B vitamini mogu sniziti homocistein ne znači automatski da mogu spriječiti demenciju. Klinička ispitivanja uglavnom nisu pokazala jasno poboljšanje kognitivnih sposobnosti niti pouzdanu zaštitu od Alzheimerove bolesti kod ljudi koji uzimaju B12 sam ili zajedno s drugim B vitaminima bez utvrđenog deficita.

NIH-ov pregled kliničkih istraživanja navodi da suplementacija vitaminom B12, samostalno ili zajedno s folatom i vitaminom B6, može smanjiti homocistein, ali randomizirana ispitivanja nisu dosljedno pokazala poboljšanje kognitivnih funkcija niti usporavanje demencije. Ova razlika između povezanosti i dokazane koristi važna je kako se suplementima ne bi pripisivao efekat koji istraživanja nisu potvrdila.

Šira slika: Ni B12 ni bilo koji drugi pojedinačni vitamin trenutno se ne može smatrati zaštitom od svih oblika demencije. Ispravljanje stvarnog nutritivnog deficita jeste važno za zdravlje nervnog sistema, ali prevencija kognitivnog propadanja mnogo je složenija. Zdravlje mozga povezano je s brojnim faktorima, među kojima su opšte zdravstveno stanje, fizička aktivnost, kvalitet ishrane, san, kontrola krvnog pritiska i drugih vaskularnih rizika te društvena i mentalna aktivnost. Zbog toga pojava nove ili progresivne zaboravnosti zaslužuje stručnu procjenu, a ne pretpostavku da će jedan suplement riješiti problem.

Američki National Institute on Aging navodi da nijedan vitamin ili dodatak prehrani do sada nije dokazano spriječio Alzheimerovu bolest kod ljudi. Ovaj stav zasniva se na procjeni opservacijskih studija i kliničkih ispitivanja, čiji su rezultati za pojedinačne vitamine i suplemente uglavnom nedovoljni ili neujednačeni.

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR