U današnjem članku vam donosimo odgovore na pitanje koje mnoge ljude zanima, a vezano je za običaj posljednjeg oproštaja od voljene osobe. Poljubac preminule osobe na sahrani za mnoge predstavlja izraz ljubavi, poštovanja i tuge, ali se posljednjih godina sve češće postavlja pitanje da li takav čin može predstavljati zdravstveni rizik. U nastavku vam donosimo šta kažu medicinski stručnjaci, od čega zavisi stvarna opasnost i kada je potreban dodatni oprez.

  • Običaj posljednjeg oproštaja od preminule osobe dodirom ili poljupcem postoji u mnogim kulturama.
  • Nakon upozorenja jednog ljekara na društvenim mrežama pokrenuta je rasprava o mogućim zdravstvenim rizicima.
  • Medicinski stručnjaci naglašavaju da opasnost zavisi od uzroka smrti i načina pripreme tijela.
  • U većini uobičajenih situacija rizik za zdrave osobe smatra se veoma niskim.
  • Odluka o posljednjem oproštaju treba se zasnivati na zvaničnim informacijama i ličnom osjećaju porodice.

Običaj: Trenuci oproštaja od voljene osobe često su ispunjeni snažnim emocijama, a različite kulture imaju svoje načine iskazivanja posljednje ljubavi i poštovanja. U mnogim porodicama na Balkanu i širom svijeta postoji običaj da se pokojnik dodirne, zagrli ili poljubi prije ukopa. Za mnoge ljude taj čin predstavlja način prihvatanja gubitka i posljednji izraz bliskosti. Međutim, posljednjih godina sve češće se postavlja pitanje da li takav kontakt može predstavljati zdravstveni rizik.

Tema kontakta sa tijelom preminule osobe nalazi se na spoju medicine, kulture i običaja. Stručnjaci ovu praksu procjenjuju kroz medicinske činjenice, ali istovremeno uzimaju u obzir i emocionalnu važnost rituala žalovanja za porodicu.

Rasprava: Pitanje je posebno privuklo pažnju nakon objave ljekara koji je na društvenim mrežama upozorio na moguće promjene koje se događaju u tijelu nakon smrti. Njegova poruka izazvala je brojne reakcije, jer je otvorila dilemu između zdravstvenog opreza i potrebe ljudi da se dostojanstveno oproste od svojih najbližih. Dok jedni smatraju da je važno govoriti o higijenskim pravilima, drugi vjeruju da se ovakav trenutak ne bi trebao posmatrati isključivo kroz medicinski rizik.

Objave na društvenim mrežama često pokreću javne rasprave o zdravstvenim temama. Stručnjaci upozoravaju da pojedinačne izjave na internetu ne mogu zamijeniti medicinske smjernice koje uzimaju u obzir cijelu situaciju.

Promjene: Nakon prestanka životnih funkcija, u tijelu počinju prirodni biološki procesi. Imunološki sistem više ne štiti organizam na isti način kao tokom života, a mikroorganizmi koji su normalno prisutni u tijelu mogu početi učestvovati u procesima razgradnje. Upravo zbog tih promjena neki stručnjaci savjetuju oprez, posebno kada postoji duži vremenski period između smrti i sahrane.

Biološke promjene nakon smrti dobro su poznate u medicini i forenzičkim naukama. Brzina tih procesa zavisi od brojnih faktora, uključujući temperaturu, vrijeme proteklo nakon smrti i način na koji je tijelo zbrinuto.

Rizik: Ipak, medicinski stručnjaci naglašavaju da situacija nije jednaka u svim slučajevima. Sam kontakt sa tijelom preminule osobe u standardnim okolnostima najčešće ne predstavlja značajnu opasnost za zdrave osobe. Mnogo važniji faktori su uzrok smrti, postojanje zarazne bolesti i način pripreme tijela prije ispraćaja.

Epidemiološke procjene rizika uvijek zavise od konkretnih okolnosti. Ljekari posebno obraćaju pažnju na slučajeve kada je uzrok smrti povezan s ozbiljnim zaraznim bolestima ili kada postoje posebne zdravstvene preporuke.

Priprema: Pogrebne službe u mnogim zemljama koriste određene higijenske postupke kako bi tijelo bilo adekvatno pripremljeno za posljednji ispraćaj. Čišćenje, dezinfekcija i druge profesionalne procedure imaju za cilj smanjiti moguće rizike. Zbog toga stručnjaci navode da nije moguće govoriti o svim situacijama na isti način.

Standardni postupci pripreme tijela dio su pogrebne i zdravstvene prakse u mnogim sredinama. Njihova svrha je očuvanje dostojanstva preminule osobe i smanjenje mogućnosti izlaganja različitim biološkim faktorima.

Izuzeci: Poseban oprez potreban je u situacijama kada je osoba preminula od određene zarazne bolesti. U takvim slučajevima zdravstvene ustanove mogu izdati posebne preporuke koje ograničavaju direktan kontakt. Tokom epidemija ili pandemija pravila mogu biti strožija kako bi se zaštitilo zdravlje porodice i zajednice.

Zdravstvene mjere tokom epidemija zasnivaju se na procjeni stručnjaka za javno zdravstvo. Preporuke se mogu razlikovati u zavisnosti od vrste bolesti, načina prenosa i trenutne epidemiološke situacije.

Emocije: Za mnoge ljude posljednji poljubac nije samo fizički čin, već važan dio procesa žalovanja. On može predstavljati oproštaj, zahvalnost i način da se prihvati činjenica da je voljena osoba preminula. Upravo zbog toga dio javnosti smatra da se ovakvim običajima treba pristupati s razumijevanjem, a ne samo kroz strah od mogućeg rizika.

Psiholozi koji proučavaju žalovanje navode da rituali oproštaja mogu imati važnu ulogu u procesu prihvatanja gubitka. Način na koji osoba izražava tugu često zavisi od kulture, porodice i ličnih uvjerenja.

Ravnoteža: Najvažnije je pronaći ravnotežu između poštovanja običaja i odgovornog odnosa prema zdravlju. Umjesto oslanjanja na opšte tvrdnje sa interneta, stručnjaci savjetuju da porodice informacije traže od ljekara i pogrebnih službi koje imaju konkretna saznanja o okolnostima smrti i pripremi tijela.

Medicinske odluke najbolje je donositi na osnovu provjerenih informacija i procjene kvalifikovanih stručnjaka. Opšti savjeti ne mogu uvijek obuhvatiti sve posebnosti pojedinačnog slučaja.

Izbor: U situacijama kada ne postoje posebna zdravstvena upozorenja, odluka o posljednjem oproštaju ostaje lična stvar porodice i pojedinca. Za neke ljude taj trenutak predstavlja neprocjenjivu emocionalnu potrebu, dok drugi biraju drugačiji način opraštanja. Najvažnije je da odluka bude donesena informisano, mirno i uz poštovanje prema preminuloj osobi i onima koji ostaju.

Individualne odluke u procesu žalovanja često zavise od ličnih uvjerenja, porodičnih običaja i dostupnih zdravstvenih informacija. Stručnjaci preporučuju da se u slučaju nedoumica potraži savjet relevantnih osoba.