U današnjem članku vam pišemo o tome kako krvna grupa može utjecati na rizik od srčanih bolesti. Na prvi pogled, ovo može zvučati kao nešto iz horoskopa, ali nije radi se o ozbiljnim istraživanjima koja pokazuju vezu između krvnih grupa i kardiovaskularnog zdravlja.

Iako genetska predispozicija nije jedini faktor, tvoja krvna grupa može igrati značajnu ulogu u tome koliko si sklon srčanim problemima.

Krvne grupe nisu samo oznake A, B, AB ili 0 koje nalazimo na našoj kartici darivatelja krvi. One predstavljaju specifične molekule, poznate kao antigene, na površini crvenih krvnih stanica koje utječu na mnoge funkcije našeg tijela, uključujući imunološki odgovor, zgrušavanje krvi i podnošenje upala. Postoje dva ključna sustava koja određuju krvnu grupu: ABO sustav (A, B, AB, 0) i Rh faktor (+ ili -). Iako mnogi ljudi misle da krvne grupe utječu samo na transfuziju, sve više studija pokazuje da one također imaju utjecaj na sklonost različitim bolestima, uključujući srčane.

Koja krvna grupa ima najniži rizik od srčanih bolesti?
Prema velikim epidemiološkim istraživanjima, osobe s krvnom grupom 0 (posebno 0–) imaju niži rizik od razvoja srčanih bolesti u usporedbi s osobama koje imaju krvne grupe A, B i AB. To ne znači da ljudi s krvnom grupom 0 nisu podložni srčanim bolestima, ali statistički gledano, oni rjeđe završavaju s dijagnozom poput koronarne bolesti srca. Razlike nisu zanemarive – osobe s krvnim grupama A, B i AB mogu imati čak 10-20% veći rizik od oboljenja srca u odnosu na osobe s krvnom grupom 0. Dakle, krvna grupa 0 može djelovati kao “zaštita”, iako nije garancija.

Zašto je krvna grupa 0 zaštićenija?
Zašto je to tako? Postoji nekoliko znanstvenih razloga koji objašnjavaju ovu povezanost:

  1. Utjecaj na zgrušavanje krvi
    Osobe s krvnom grupom 0 obično imaju niže razine određenih faktora zgrušavanja, što smanjuje sklonost formiranju krvnih ugrušaka (tromba). Ovaj mehanizam pomaže smanjiti rizik od infarkta miokarda i moždanog udara, koji su često uzrokovani krvnim ugrušcima.

  2. Upala i zdravlje krvnih žila
    Krvne grupe A, B i AB povezane su s višim razinama upalnih markera, što može oštetiti stijenke krvnih žila i dovesti do ateroskleroze – taloženja masnoća u arterijama. Kod ljudi s krvnom grupom 0, ovaj učinak je manji, što može objasniti zašto rjeđe imaju probleme sa začepljenjem krvnih žila.

  3. Kolesterol i metabolizam masti
    Osobe s krvnim grupama A, B i AB sklonije su višim razinama LDL (“lošeg”) kolesterola, što povećava rizik od srčanih bolesti. Krvna grupa 0 često pokazuje povoljniji profil kolesterola, što također može smanjiti rizik.

Što znači imati krvnu grupu A, B ili AB?
Ako pripadaš jednoj od ovih grupa, ne znači da je tvoje srce osuđeno na bolesti, ali tvoje tijelo može imati određene prednosti i slabosti. Krvna grupa A, na primjer, povezana je s višim rizikom od koronarne bolesti i infarkta, dok krvna grupa B pokazuje nešto manji rizik, ali i dalje je podložna metaboličkom sindromu. Krvna grupa AB, najrjeđa među svim krvnim grupama, često se ističe kao najrizičnija jer kombinira nepovoljne karakteristike krvnih grupa A i B.

Istraživanja pokazuju da su ljudi s krvnim grupama A, B i AB u prosjeku izloženi većem riziku od srčanih bolesti u odnosu na one s krvnom grupom 0. Na primjer, jedno američko istraživanje pokazalo je da je rizik od koronarne bolesti srca u krvnoj grupi A bio 6-8% veći, u grupi B 10-11%, a u grupi AB čak do 20-23% veći u odnosu na grupu 0.

Što možete učiniti kako biste smanjili rizik, bez obzira na krvnu grupu?
Iako je krvna grupa faktor koji ne možemo promijeniti, mnogo toga ovisi o našem načinu života. Stil života, prehrana, tjelovježba i upravljanje stresom igraju ključnu ulogu u zdravlju srca. Statistike kažu da više od 80% srčanih bolesti može biti spriječeno promjenama životnih navika. Bez obzira kojoj krvnoj grupi pripadaš, tu su stvari koje možeš učiniti kako bi smanjio rizik:

  1. Zdrava prehrana
    Ograniči unos zasićenih i trans-masti, povećaš unos voća, povrća i cjelovitih žitarica, te kontroliraj količinu soli u prehrani.

  2. Fizička aktivnost
    Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, poput bržeg hodanja ili vožnje bicikla.

  3. Kontrola tlaka, šećera i kolesterola
    Redovito mjeri krvni tlak, provjeravaj kolesterol i razinu šećera u krvi.

  4. Prestanak pušenja i upravljanje stresom
    Pušenje značajno povećava rizik od infarkta, a stres ubrzava oštećenje krvnih žila.

Krvna grupa nije presuda
Krvna grupa može djelovati kao indikator, ali ona nije presuda. To što imaš krvnu grupu A, B ili AB, ne znači da ćeš nužno oboljeti od srčanih bolesti. S druge strane, ako imaš krvnu grupu 0, nemoj se opustiti. Tvoje navike, poput zdrave prehrane, fizičke aktivnosti i kontroliranja stresa, odredit će tvoje stvarne šanse za zdravo srce. Zdrave navike su najbolja zaštita koju možeš imati