Od 12. oktobra 2025. godine prelazak granice u Evropskoj uniji i šengenskom prostoru više neće biti isti. Uvodi se novi sistem kontrole koji će značajno promijeniti način na koji putnici ulaze i izlaze iz ovih zemalja.
Umjesto dosadašnjih brzih provjera putovnica, na snagu stupaju dodatne sigurnosne mjere koje uključuju skeniranje lica, uzimanje otisaka prstiju i odgovaranje na unaprijed definisana pitanja. Ova promjena izaziva veliku pažnju jer će uticati na milione ljudi koji svake godine putuju poslovno, turistički ili privatno.
Prvi i najvažniji element novog sistema jeste biometrijska identifikacija. Svaka osoba koja bude ulazila u zemlje Evropske unije moraće da prođe kroz skeniranje lica. To znači da će kamere snimati crte lica i upoređivati ih sa podacima iz putne isprave i centralne baze podataka. Na ovaj način se želi smanjiti mogućnost zloupotreba, lažnih dokumenata i identitetskih prevara. Tehnologija prepoznavanja lica već se koristi na mnogim aerodromima širom svijeta, ali sada postaje obavezna i pri kopnenim prelazima, što je velika novost za građane Zapadnog Balkana koji često putuju u EU.
Pored skeniranja lica, obavezno će biti i uzimanje otisaka prstiju. Sistem predviđa da svaki državljanin treće zemlje, dakle onaj koji nije iz Evropske unije ili Šengena, ostavi svoje biometrijske podatke pri prvom ulasku. Ti podaci će ostati pohranjeni u bazi do tri godine. Na taj način vlasti će moći da prate kretanje putnika, evidentiraju njihov ulazak i izlazak i spreče eventualna kršenja viznih i boravišnih pravila. Iako se mnogi pitaju da li je ovakav nivo kontrole pretjeran, zvaničnici tvrde da je riječ o mjeri koja povećava sigurnost svih građana.
Novina je i uvođenje obaveznih pitanja na koja će putnici morati odgovoriti prilikom ulaska. Ona nisu duga niti komplikovana, ali su ključna za procjenu svrhe putovanja. Građani će morati da navedu razlog dolaska, predviđeno vrijeme boravka, adresu ili mjesto gdje će odsjedati, kao i način na koji finansiraju svoj boravak. Takođe će se tražiti da potvrde da posjeduju zdravstveno osiguranje, te da odgovore da li već imaju iskustvo rada, studiranja ili boravka u nekoj od zemalja članica. Na prvi pogled ova pitanja djeluju jednostavno, ali njihova svrha je dvostruka – sprečavanje ilegalnih migracija i jačanje kontrole nad ulascima u EU.
Vrijedi naglasiti da će novi sistem zahtijevati i više vremena na graničnim prelazima. Dok su do sada mnogi građani prelazili granicu za svega nekoliko minuta, od 12. oktobra procedure će biti duže. Posebno će to osjetiti putnici na kopnenim granicama, gdje su i ranije bile gužve. Procjenjuje se da bi proces mogao trajati nekoliko minuta duže po osobi, što znači da će se na već prometnim prijelazima stvarati dodatne kolone. Zbog toga se građanima savjetuje da planiraju putovanja unaprijed i da računaju na moguće zastoje.
Evropska unija pravda ove mjere povećanim sigurnosnim izazovima, rastućim brojem ilegalnih prelazaka i potrebom za boljom evidencijom. Novi sistem, poznat pod imenom EES (Entry/Exit System), trebalo je da bude uveden ranije, ali je više puta odgađan zbog tehničkih i logističkih razloga. Sada, međutim, nema više odlaganja i on će postati realnost. Posebno će pogoditi građane zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, čiji veliki broj stanovnika redovno putuje u EU radi posla ili posjete porodici.
Mnogi stručnjaci smatraju da će građanima trebati određeno vrijeme da se naviknu na ove procedure. U početku će vjerovatno biti nesnalaženja, ali se očekuje da će se s vremenom sistem ubrzati i postati rutinski. Za one koji često putuju, poput profesionalnih vozača ili poslovnih ljudi, biometrijska evidencija može čak donijeti i olakšanje jer će jednom evidentirani podaci biti brzo prepoznati pri narednim ulascima.
S druge strane, pojavile su se i kritike. Pitanja zaštite privatnosti i sigurnosti podataka sve su glasnija. Građani se pitaju gdje će i na koji način njihovi otisci prstiju i snimci lica biti čuvani, ko će imati pristup tim bazama i da li postoji rizik od zloupotreba. Evropska komisija uvjerava da će podaci biti strogo zaštićeni i korišteni samo u svrhu kontrole granica, ali nepovjerenje kod dijela javnosti ostaje.
Dakle, prelazak granice od 12. oktobra više neće biti isti. Putnici će morati da se prilagode novim pravilima koja donose skeniranje lica, uzimanje otisaka prstiju i obavezna pitanja. Iako će to možda značiti nešto duže čekanje, evropske vlasti tvrde da je sve u cilju sigurnosti i boljeg nadzora. Građanima ostaje da se informišu na vrijeme, pripreme za nova pravila i prilagode svojim putnim navikama jer ovo više nije samo privremena mjera, nego nova stvarnost svakog prelaska granice.
