Od davnina se vjeruje da psi imaju sposobnost da prepoznaju ljudske osobine, da razlikuju iskrene od neiskrenih i da osjećaju kada ih neko pokušava prevariti.Inače psi su poznati kao najbolji prijatelj čovjeku.
Naučna istraživanja sprovedena u Japanu posljednjih godina potvrdila su ta vjerovanja, pokazujući da naši četvoronožni prijatelji ne samo da razumiju ljudsko ponašanje, već i da na osnovu njega oblikuju svoje povjerenje i emocije.
Jedno od najpoznatijih istraživanja sproveo je Akiko Takaoka, istraživač sa Katedre za psihologiju Univerziteta u Tokiju. On je godinama proučavao kognitivni razvoj životinja, posebno pasa, i pokušao da odgovori na pitanje da li oni znaju kada ih neko laže. Rezultati su pokazali da psi veoma dobro razlikuju iskrenost od obmane i da jednom izgubljeno povjerenje teško vraćaju.
- Eksperiment koji je privukao veliku pažnju izgledao je ovako: pred pse je postavljeno nekoliko posuda s hranom, a zadatak volontera bio je da im pokažu gdje se hrana nalazi. Međutim, u jednom trenutku u posude nije stavljana hrana, iako su psi bili navedeni da povjeruju da će je pronaći. Kada su shvatili da su prevareni, njihovo ponašanje se promijenilo. U narednim susretima, psi su postajali oprezni, a kada bi u prostoriju ušla osoba koja ih je obmanula, većina njih pokazivala je ravnodušnost ili čak ljutnju. Suprotno tome, prema ljudima koji su im uvijek pokazivali tačne informacije o hrani, psi su ostajali privrženi i puni povjerenja. Ovaj eksperiment jasno je potvrdio da psi imaju sposobnost da razlikuju ko ih je prevario i da tu informaciju dugoročno pamte.
Još jedno značajno istraživanje sproveli su naučnici sa Univerziteta u Kjotu. Njih je zanimalo ne samo da li psi razlikuju laž od istine, već i da li primjećuju kako se drugi ljudi odnose prema njihovim vlasnicima. Rezultati su pokazali da psi nisu samo pasivni posmatrači, već da aktivno prate interakcije i donose odluke na osnovu njih.
- U eksperimentu su učestvovali psi u pratnji svojih vlasnika i nekoliko volontera koje psi ranije nisu poznavali. Dio volontera se ponašao ljubazno i prijateljski prema vlasnicima, dok je druga grupa bila agresivna – vikali su na njih, ponašali se grubo i neprijatno. Nakon tih scena, volonteri su ponudili psima poslastice. Reakcije su bile zapanjujuće. Psi su bez problema prihvatali keksiće i maženje od onih koji su se dobro ponašali prema njihovim vlasnicima. Međutim, kada su hranu nudili oni koji su pokazali agresiju, psi su bili sumnjičavi. Neki su potpuno odbili da uzmu poslasticu, dok su drugi prihvatili hranu, ali su se odmah udaljili, jasno pokazujući da ne žele dalji kontakt.
Ovi rezultati ukazuju na važnu činjenicu: psi razumiju društvene odnose i sposobni su da „procijene“ ljude na osnovu njihovih postupaka. Oni ne gledaju samo kako se neko ponaša prema njima lično, već i prema njihovim vlasnicima. Ako neko pokazuje neprijateljstvo ili nepoštovanje prema osobi koju pas voli, životinja to primjećuje i na svoj način reaguje.
Zajednički zaključak ovih istraživanja jeste da psi posjeduju sofisticiran sistem društvene percepcije. Njihovo ponašanje nije samo instinktivno, već se temelji na iskustvu, pamćenju i procjeni. Kada jednom izgube povjerenje u neku osobu, vrlo teško ga ponovo stiču. Takođe, sposobni su da razlikuju prijateljsko od neprijateljskog ponašanja i da shodno tome oblikuju svoj odnos prema ljudima.
Ova otkrića potvrđuju ono što mnogi vlasnici pasa već intuitivno znaju – da njihovi ljubimci osjećaju mnogo više nego što se na prvi pogled čini. Pas može biti najbolji prijatelj, ali i veoma dobar „sudija karaktera“. Njihova reakcija na ljude koji ih okružuju često može poslužiti kao signal da obratimo pažnju na nečije ponašanje.
U konačnici, istraživanja iz Japana još jednom su pokazala da veza između psa i čovjeka nije samo emotivna, već i duboko kognitivna. Psi nas prate, analiziraju i na osnovu toga odlučuju da li zaslužujemo njihovo povjerenje. To je podsjetnik koliko je važno odnositi se prema njima s poštovanjem i iskrenošću, jer oni itekako znaju razliku između laži i istine, dobrote i grubosti.
