Žanin Luis Kalment upisana je u istoriju kao žena koja je proživela neverovatnih 122 godine, postavši najstarija osoba na svetu.Možda nije moguće garantovati da će svako ko konzumira ove tri namirnice doživeti preko 100 godina, ali jasno je da mali svakodnevni izbori mogu napraviti veliku razliku u kvalitetu života.

  • Svaki čovek na ovom svetu barem jednom je pomislio kako bi bilo divno pronaći tajnu za dug i ispunjen život. Iako ne postoji univerzalna formula za produženje života, mnogi stručnjaci smatraju da upravo način ishrane ima ogromnu ulogu u tome koliko ćemo dugo i kvalitetno živeti.

Verovatno ste nekada videli stariju osobu, punu energije i mladalačkog duha, i zapitali se: “Koja je njena tajna?” Upravo takvim pitanjem bavili su se istraživači britanskog centra Eden’s Gate, koji su proučavali živote šestoro ljudi starijih od 100 godina. Zaključak je bio jasan – ono što jedemo može biti ključ vitalnosti i dugovečnosti.

Jedan od najpoznatijih primera dugovečnosti je Žanin Luis Kalment, Francuskinja koja je proživela neverovatnih 122 godine i tako postala najstarija osoba na svetu čiji je životni vek zvanično zabeležen. Njena svakodnevna rutina uključivala je tri jednostavne, ali moćne namirnice koje su možda igrale važnu ulogu u njenom izuzetno dugom životu.

Prva od njih je bila čokolada. Žanin je priznala da je posle svakog obroka konzumirala komadić čokolade. Naučna istraživanja potvrđuju da crna čokolada, kada se jede umereno, može imati pozitivne efekte na zdravlje srca i celokupan organizam. Ona sadrži antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i jačaju imunitet. Upravo te osobine mogle bi da objasne zašto je ova poslastica bila deo njene svakodnevice.

Druga važna namirnica u njenom jelovniku bilo je vino. Žanin je uživala u čaši vina, što je karakteristično za mediteranski način ishrane. Ova dijeta, bogata biljnim namirnicama, zdravim mastima i maslinovim uljem, uključuje i umerenu konzumaciju crvenog vina, koje je povezano sa zdravljem srca i dugovečnošću. Naučnici smatraju da resveratrol, jedinjenje prisutno u crnom grožđu i vinu, može doprineti smanjenju upalnih procesa u organizmu i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Treći sastojak njenog dnevnog jelovnika bio je maslinovo ulje, koje je često opisivala kao eliksir zdravlja. Ovo ulje je osnovni deo ishrane ljudi iz tzv. “plavih zona” – oblasti sveta sa najvećim brojem stogodišnjaka. Iako Žanin nije živela u jednoj od tih zona, njena ishrana podsećala je na navike ljudi iz tih regija. Maslinovo ulje je bogato mononezasićenim mastima i antiinflamatornim svojstvima, koja čuvaju zdravlje srca, krvnih sudova i mozga.

  • Zanimljivo je da su se pojavile i kontroverze oko Žanininog životnog veka. Prema jednoj teoriji koju su izneli istraživači iz Moskve, postoji mogućnost da ona zapravo nije doživela 122 godine, već da je u nekom trenutku došlo do zabune u identitetu. Ipak, ta tvrdnja nikada nije dokazana i za većinu ljudi ona i dalje ostaje simbol ljudske izdržljivosti i vitalnosti.

Pored njene priče, istraživači su primetili i zajedničke obrasce kod drugih stogodišnjaka širom sveta. Većina njih jede biljnu hranu, koristi prirodne masti poput maslinovog ili kokosovog ulja, izbegava prerađene proizvode i šećere, a obroci im obiluju voćem, povrćem, orašastim plodovima i ribom. Ovakav način ishrane ne samo da pomaže u održavanju zdrave telesne težine, već i smanjuje rizik od hroničnih bolesti.

Još jedan faktor koji se pokazao presudnim za dugovečnost je umerenost. Stogodišnjaci retko jedu do sitosti i češće praktikuju manje porcije. Oni takođe neguju pozitivan pogled na život, održavaju društvene kontakte i svakodnevno su fizički aktivni, čak i u poznim godinama.

Iako je nemoguće garantovati da ćemo svi doživeti više od jednog veka, ove male navike mogu značajno poboljšati kvalitet života. Tajna dugovečnosti možda nije skrivena u spektakularnim metodama, već u jednostavnim i prirodnim stvarima koje ponavljamo svakog dana – poput komadića crne čokolade, gutljaja vina i kašike maslinovog ulja.