Pravilno čišćenje i održavanje higijene spriječit će razvoj bakterija, gljivica i drugih problema.U nastavku članka otkrit ćemo vam koji je to dio tijela koji se često zanemaruje.
Mnogi ljudi smatraju tuširanje jednostavnom i svakodnevnom radnjom o kojoj ne treba previše razmišljati. Međutim, način na koji se tuširamo, koliko često to činimo i koje dijelove tijela temeljito čistimo može imati značajan utjecaj na naše zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da postoje česte greške u higijenskim navikama koje mogu dovesti do razvoja bakterija, gljivica i iritacija kože.
Dr. Karan Raj, poznat po svojim savjetima o tjelesnoj higijeni, ukazuje na jedno specifično područje tijela koje mnogi ljudi zanemaruju – pupak. Prema njegovim riječima, čak i osobe koje se tuširaju svakodnevno često ne obraćaju pažnju na pravilno čišćenje ovog dijela tijela. Pupak je jedan od najprljavijih dijelova kože jer se u njegovim naborima nakupljaju bakterije, prljavština, mrtve stanice kože i vlakna od odjeće. Ako se ne čisti pravilno i redovno, može postati idealno mjesto za razmnožavanje mikroorganizama koji izazivaju infekcije, crvenilo, neugodan miris i čak peckanje.
Samo ispiranje pupka tokom tuširanja nije dovoljno za temeljitu higijenu. Stručnjaci savjetuju da nikada ne koristite oštre predmete za čišćenje jer oni mogu oštetiti kožu i uzrokovati ozbiljne probleme. Umjesto toga, preporučuje se korištenje vatenih štapića umočenih u malo maslinovog ili kokosovog ulja. Ove prirodne supstance mogu pomoći u omekšavanju nakupljene prljavštine i olakšati čišćenje. Ulje bi trebalo nanijeti i ostaviti da djeluje 10-15 minuta prije nego što se područje pažljivo opere blagim sapunom i vodom. Nakon toga je važno pupak dobro osušiti jer vlaga u njegovim naborima može stvoriti idealne uslove za razvoj gljivica.
- Još jedna uobičajena zabluda odnosi se na učestalost tuširanja. Dok mnogi vjeruju da je svakodnevno tuširanje nužno za održavanje higijene, dermatolozi ističu da prečesto tuširanje može zapravo biti štetno za kožu. Dr. Mary Stephenson, stručnjakinja za dermatologiju, objašnjava da svakodnevno izlaganje kože vodi i sapunu može ukloniti njena prirodna ulja, koja su ključna za održavanje hidratacije i zaštitne barijere. Rezultat toga može biti suhoća, iritacija, pa čak i osipi.
Koliko često se treba tuširati zavisi od tipa kože, dobi i nivoa fizičke aktivnosti. Za osobe koje nisu fizički pretjerano aktivne ili koje imaju suvu i osjetljivu kožu, preporuka je da se tuširaju svaka 2-3 dana. S druge strane, ako se bavite sportom, znojite se više ili radite fizički zahtjevne poslove, češće tuširanje može biti opravdano. Ključno je pronaći balans i ne pretjerivati.
Trajanje tuširanja je još jedan faktor koji utiče na zdravlje kože i okoliš. Predugo stajanje pod toplom vodom može dodatno isušiti kožu, dok istovremeno povećava potrošnju vode. Stručnjaci savjetuju da tuširanje traje 5 do 7 minuta, a prema dr. Raju, čak i 3 minute su dovoljne za osnovnu higijenu. Ako ste ljubitelj kupki, imajte na umu da one troše znatno više vode u odnosu na tuširanje – čak i do 50% više.
Važno je da se prilikom tuširanja koriste blagi sapuni ili gelovi za tuširanje bez agresivnih hemikalija koje mogu narušiti prirodni pH kože. Takođe, nakon tuširanja preporučuje se nanošenje hidratantnih krema ili ulja kako bi se spriječilo isušivanje i očuvala elastičnost kože.
Iako tuširanje pruža osjećaj svježine, mnogi ljudi nisu svjesni da stalno uklanjanje prirodnog sloja ulja može smanjiti otpornost kože na vanjske uticaje. Stoga je važno razviti pravilnu rutinu higijene koja štiti i njeguje tijelo, a ne da ga nepotrebno opterećuje.
