Dok medicina svakodnevno bilježi napredak, zabrinjavajuće je što se maligni tumori sve češće dijagnostikuju u ranim godinama života.
U posljednje vrijeme stručnjaci sve više izražavaju zabrinutost zbog porasta slučajeva raka kod mlađih osoba, naročito onih ispod 45 godina. Onkolog Nicholas DeVito iz Sjeverne Karoline ističe da u njegovu kliniku dolazi sve veći broj mladih pacijenata koji se suočavaju s dijagnozama koje su nekada bile rezervirane za stariju populaciju. Ta pojava, koja dobiva na intenzitetu, izaziva ozbiljne rasprave u medicinskim i naučnim krugovima.
- DeVito i njegovi saradnici već neko vrijeme bilježe promjenu u demografiji oboljelih od raka, a uzroke te pojave velikim dijelom pronalaze u savremenom načinu života, posebno u ishrani bogatoj ultraprerađenom hranom. Ova vrsta hrane čini značajan udio u svakodnevnoj ishrani, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje čak tri četvrtine konzumirane hrane spada u ovu kategoriju. Takvi proizvodi obiluju štetnim aditivima, vještačkim bojama, zaslađivačima i konzervansima, koji mogu imati dugoročno negativan učinak na zdravlje.
Statistika dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije – između 1990. i 2019. godine, zabilježen je porast slučajeva raka među mladima od čak 79%, dok je smrtnost u istoj grupi porasla za 28%. SAD se trenutno nalazi na šestom mjestu u svijetu po učestalosti ranih oblika raka, a prognoze ukazuju da bi se taj broj mogao dodatno povećavati u narednim godinama.
Za razliku od Evrope, gdje su propisi o sastavu hrane stroži i jasnije definisani, u Americi nedostaje ozbiljan regulatorni nadzor nad proizvodnjom i distribucijom ultraprerađene hrane. DeVito ukazuje na sve veći broj istraživanja koja potvrđuju direktnu povezanost između konzumacije ovakve hrane i razvoja različitih vrsta raka, uključujući rak dojke, gušterače i debelog crijeva.
- Poseban problem, prema DeVitu, jeste negativan utjecaj ovih namirnica na crijevni mikrobiom, koji igra ključnu ulogu u imunološkom sistemu i borbi protiv bolesti. Kada se mikrobiom poremeti, dolazi do oštećenja sluznice crijeva, što može uzrokovati hronične upalne procese i stvoriti idealno tlo za razvoj karcinoma. Kao stručnjak za gastrointestinalne karcinome, DeVito naglašava da je prehrana jedan od ključnih faktora u prevenciji bolesti, te da bi trebalo mnogo više pažnje posvetiti edukaciji, ali i zakonodavnim okvirima koji bi ograničili upotrebu opasnih sastojaka u prehrambenoj industriji.
On apeluje na političare i donosioce odluka, ali i na prehrambenu industriju, da zdravlje građana stave ispred profita. Ukazuje na potrebu za sistemskim pristupom – sličnim onom koji je korišten u borbi protiv pušenja, što je kroz godine dovelo do smanjenja broja pušača i pad učestalosti bolesti povezanih s duhanom. Slična strategija, smatra on, može se primijeniti i kada je u pitanju nezdrava hrana.
Potrošači često bivaju zavedeni etiketama koje tvrde da je proizvod “prirodan” ili “zdrav”, dok se iza tih naziva kriju desetine vještačkih dodataka. Zbog toga stručnjaci preporučuju da se bira hrana s manje od pet sastojaka, pri čemu svi trebaju biti prepoznatljivi i lako izgovorljivi. Ako naziv sastojka zvuči kao da dolazi iz hemijskog laboratorija, vjerovatno nije pogodan za svakodnevnu ishranu.
DeVito se zalaže i za povećanje dostupnosti zdrave hrane, posebno u školama, bolnicama i zajednicama koje imaju ograničen pristup svježim i nutritivno bogatim namirnicama. Takođe se naglašava uloga obrazovnih kampanja, koje bi pomogle ljudima da razviju svijest o tome šta jedu i kako te navike utiču na njihovo zdravlje.
Sve veći broj mladih ljudi koji se suočavaju s ozbiljnim dijagnozama raka još je jedan pokazatelj koliko je hitno potrebna transformacija načina ishrane na globalnom nivou. Razumijevanje veze između prehrambenih navika i pojave raka postaje sve šire, a brojni stručnjaci, poput DeVita, ulažu napore da kroz edukaciju, nauku i javne politike promijene štetne trendove. Ako se uskoro ne preduzmu odlučni koraci, postoji realna opasnost da rak kod mladih postane nova norma, a ne izuzetak.
